Neke od prijava su, zbog nadležnosti, proslijeđene na postupanje pravosudnim institucijama entiteta, dok su ostale u nadležnosti Tužiiteljstva BiH koje je krajem prošle godine podiglo i optužnice protiv dvije osobe zbog izbornih prijevara u Novom Gradu
Izborni proces u BiH godinama prate priče o prijevarama, malverzacijama i međusobnim optužbama političkih stranaka da su pokradeni. Nakon svake izborne godine otvori se tema o krivcima za brojne neregularnosti bilo nakon općih ili lokalnih izbora, no rijetki su sudski i epilozi u vidu presuda i kazni propisanih za izborne prevare, piše Fokus.
Izuzetak nisu ni izbori održani 2. listopada prošle godine nakon kojih je uslijedila salva optužbi pojedinih političkih stranaka, ali i pojedinaca da su baš oni pokradeni na izborima i da rezultati nisu odraz volje građana, nego proizvod raznih nezakonitosti.
O malverzacijama na izborima i o tome kako su žrtve neregularnosti često i pojedinci, a uglavnom žene, unutar svojih stranaka koji budu pokradeni u interesu nekog drugog stranačkog kolege nedavno je pisao i Fokus, a ovih dana smo provjerili u nadležnim institucijama koliko je prijava podneseno protiv onih koji se smatraju odgovornima za izborne prijevare na prošlogodišnjim izborima.
Boris Grubešić, glasnogovornik Tužiteljstva BiH, na upit Fokusa kaže da je od održavanja općih izbora 2. listopada prošle godine Državno tužiteljstvo zaprimilo oko 120 prijava za izborne neregularnosti i nezakonitosti u vezi sa izbornim procesom.
“U prva dva mjeseca, najviše prijava zaprimljeno je od Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, građana, nevladinih organizacija, političkih subjekata, policijskih agencija, dok je u zadnja dva mjeseca najveći broj prijava zaprimljen od strane SIP-a BiH. Neke od prijava su zbog nadležnosti, proslijeđene na postupanje pravosudnim institucijama entiteta, dok su ostale u nadležnosti Tužiteljstva BiH – naveo je Grubešić za Fokus.
Grubešić ističe da je krajem prošle godine podignuta optužnica protiv dvije osobe za kazneno djelo izborne prij evare, iz člana 154. KZ BiH, počinjeno na području Novog Grada. Podsjećamo, član 154. propisuje:
“Tko krivotvori rezultate izbora ili glasovanja za institucije Bosne i Hercegovine dodavanjem, oduzimanjem ili brisanjem glasova ili potpisa, netočnim brojanjem glasova, neistinitim upisivanjem rezultata u izborne isprave ili na drugi način, ili objavi kao konačan rezultat izbora ili glasovanja koji ne odgovara obavljenom glasovanju, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, navodi se u članu 154. KZ BiH na temelju kojeg su podignute i prve optužnice nakon prošlogodišnjih općih izbora.
U ovom slučaju iz Novog Grada u vezi s kojim je i SIPBiH ranije donio odluku da se na jednom biračkom mjestu ponovi glasovanje, Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv Suvade Halilović i Emire Vakufac koja ih tereti da su prije održavanja Općih izbora 2022. godine neovlašteno popunile 400 izbornih listića.
Iz Tužilaštva BiH za Fokus tvrde da će se insistirati na tome da kaznena djela u vezi s nezakonitostima u izbornom procesu budu brže procesuirana nego je to bio slučaj ranijih godina.
“Glavni tužitelj Milanko Kajganić, u više navrata istaknuo je da će inzistirati na bržem procesuiranju kaznenih djela povezanih sa izbornim procesom, tako da se u što skorijem roku, donose tužiteljske odluke u ovim predmetima”, naveo je Boris Grubešić, portparol Tužiteljstva BiH za Fokus.
Maksida Pirić, glasnogovornica SIP-a za Fokus kaže da su iz SIP-a prijave zbog sumnje u izborne nezakonitosti podnosili već nakon raspisivanja općih izbora, u svibnju prošle godine, a najviše prijava podneseno je u razdoblju od 12.do 15. prosinca prošle godine.
“Središnje izborno povjerenstvo je od 4. svibnja 2022. godine, kada su raspisani Opći izbori 2022. godine, prema nadležnim tužiteljstvima uputilo 95 prijava zbog osnovane sumnje da je počinjeno kazneno djelo, od toga 51 prijava je dostavljena u razdoblju od 12. do 15. prosinca 2022. godine. Svaka od 51 prijave je podnesena protiv političkih subjekata, jer je Središnje izborno povjerenstvo prilikom provjera u potpisima podrške birača pronašlo imena umrlih osoba. Podsjećamo da je SIP, zbog osnovane sumnje u falsificiranje glasačkih listića, po službenoj dužnosti dostavilo prijave Tužilaštvu BiH. Također, sve informacije koje je SIP primao od građana, a te informacije su se odnosile na zloupotrebe registracije birača izvan BiH i glasovanje putem pošte, za glasovanje putem mobilnog tima, za navodnu kupovinu glasova, su putem prijava dostavljene nadležnim tužiteljstvima”, navela je Pirić za Fokus.
Također, iz SIP-a BiH kažu da “SIP kontinuirano sve slučajeve neregularnosti iz svoje nadležnosti detaljno analizira”.
“Za biračke odbore i općinska/gradska izborna povjerenstva za koje se utvrdi odgovornost, pokrenut će prekršajne postupke, izreći novčane kazne članovima za koje se utvrdi osobna odgovornost i zabraniti im rad u organima za provođenje izbora na razdoblje od četiri godine, a za one slučajeve za koje se u postupku pojavi sumnja u počinjenje kaznenog djela u vezi s izbornim procesom biti će podnesena prijava nadležnom tužiteljstvu – ističe Pirić.
Tehničkim izmjenama Izbornog zakona koje je u srpnju prošle godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt došlo do povećanja iznosa novčanih kazni, a koje može po službenoj dužnosti ili prilikom odlučivanja po žalbama i prigovorima izreći SIPBiH u slučaju kršenja Izbornog zakona, a prema kojima Povjerenstvo ima pravo izreći i novčanu kaznu do 30.000 KM.
No, uprkos i visokim novčanim i zatvorskim kaznama predviđenim za one koji počine izborne prijevare, evidentno je da se u BiH procesuira veoma mali broj aktera osumnjičenih za te prijevare, a izbjegava se i izricanje maksimalnih kazni za ta djela.
Stoga, građani sa sve većim nepovjerenjem izlaze na izbore i sve su uvjereniji da izbore određuju “brojači, a ne glasači”. Sve dosadašnje ankete, među kojima je i ona koju je nedavno proveo Fokus pokazuju da građani kao jedino rješenje za transparentne i poštene izbore u BiH vide u uvođenju elektronskog brojanja glasačkih listića.
Nažalost, kao što je poznato ranije strukture vlasti na državnoj razini, prvenstveno SNSD i HDZBiH nisu dale podršku prijedlogu da se u izborni proces u BiH uvedu nove tehnologije koje bi omogućile transparentnije izbore.
