Francuska se ponovno suočava s prizorom kojeg se njezine vlasti tradicionalno pribojavaju – mladima na ulicama. Aktualni učenički prosvjedi počeli su prije gotovo dva tjedna na području Seine-Saint-Denisa, sjeverno od Pariza, a posljednjih dana proširili su se diljem zemlje. Iako među tinejdžerima zasad prevladava uzbuđenje, a ne otvoreni bijes, njihovo okupljanje izazvalo je ozbiljnu nervozu u vladi predsjednika Emmanuela Macrona.
Francuske vlasti dobro pamte svibanj 1968.
Svaka francuska vlada zna koliko brzo okupljanje mladih može prerasti u širi društveni pokret. Studentski nemiri iz svibnja 1968. ostali su duboko urezani u političko pamćenje zemlje. Tadašnji predsjednik Charles de Gaulle događaje je opisao izrazom koji se može prevesti kao potpuni kaos. Od tog vremena francuski čelnici posebno oprezno reagiraju kada nezadovoljni učenici i studenti izađu na ulice.
Zašto su učenički prosvjedi toliko nepredvidivi?
Problem za vlast predstavlja činjenica da su učenički prosvjedi često bez jasne hijerarhije i prepoznatljivog vodstva. Vlada zato teško pronalazi osobu ili organizaciju s kojom bi mogla pregovarati. Takvi pokreti mogu brzo mijenjati zahtjeve, oblik djelovanja i mjesta okupljanja. Dodatnu zabrinutost izaziva mogućnost da se mladima pridruže sindikati, radnici ili druge nezadovoljne društvene skupine.
Vlada mora pažljivo procijeniti i način policijskog postupanja. Javnost je često sklona suosjećati s mladima, osobito ako su prosvjedi mirni. Ako bi tijekom policijske intervencije netko bio teško ozlijeđen, političke posljedice mogle bi biti nesagledive. Upravo zato učenički prosvjedi predstavljaju osjetljiv test za vlast, posebno u razdoblju kada se približavaju predsjednički izbori.
Pokret se iz okolice Pariza širi zemljom
Aktualni val okupljanja krenuo je iz Seine-Saint-Denisa, područja s nižim prihodima na sjeveru pariške regije. U samo nekoliko dana učenički prosvjedi proširili su se izvan lokalnih granica i privukli pozornost cijele zemlje. Brzina širenja pokazuje koliko se poruke i pozivi na okupljanje među mladima mogu brzo prenositi, čak i kada pokret nema čvrstu organizacijsku strukturu.
Francuski dnevnik Le Monde opisao je reakciju vlasti riječima da su je oblili „hladni znojevi“. Takva ocjena odražava strah od razvoja događaja koji se više ne bi mogao jednostavno nadzirati. Predsjednikova administracija zato mora pronaći ravnotežu između održavanja javnog reda i izbjegavanja poteza koji bi dodatno potaknuli nezadovoljstvo mladih ili privukli nove sudionike.
Macronova vlada pred osjetljivim političkim testom
Još nije jasno hoće li okupljanja prerasti u trajniji nacionalni pokret ili će postupno izgubiti snagu. Međutim, francuska povijest upozorava da se prosvjedi mladih ne smiju podcijeniti. Ako se učenički prosvjedi nastave širiti, Macronova vlada mogla bi se suočiti s jednom od politički najosjetljivijih situacija uoči izbora. Svaki odgovor vlasti zato će biti pod povećalom javnosti.
Više:
Bilić pred teškim rezom: Hrvatska obrana upalila alarm nakon bolnog poraza
Snimanje javnog okupljanja u Zagrebu: Policija otkrila koje će lokacije obuhvatiti
Wales protiv Norveške: Haaland mu je dao dres, ali jedan detalj sve je iznenadio
