Upis u srednje škole ove je godine ponovno otvorio pitanje što učenici doista žele i koliko se njihove odluke poklapaju s potrebama tržišta rada, prenosi HRT. Nakon prvog kruga prijava poznato je da je za oko 38 tisuća osmaša bilo ponuđeno više od 47 tisuća mjesta, što znači da prostora ima, ali interes nije jednako raspoređen.
Upis u srednje škole: Što učenici najviše biraju?
Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, velikih iznenađenja nema. Opće gimnazije i dalje su među najpoželjnijim izborima, a nakon njih slijede strukovni programi povezani s turizmom i ekonomijom. Ipak, ukupna slika pokazuje da oko 70 posto učenika upisuje strukovne programe, dok se za gimnazijske programe odlučuje približno 28 posto učenika.
Upis u srednje škole tako potvrđuje stabilne trendove iz prethodnih godina. Ivana Pilko Čunčić iz Ministarstva istaknula je da je stabilan i broj bodova potreban za ulazak u gimnazijske programe. To znači da se interes za gimnazije ne urušava, ali se sve jasnije vidi rast samopouzdanja učenika koji biraju praktičnija zanimanja.
Neočekivan interes za kozmetičare
Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimir Prelog, rekao je da je ove godine zabilježen posebno velik interes za smjer kozmetičar. Za jedno mjesto pristizalo je pet do šest prijava, dok je za gimnazijske programe bilo tri do četiri prijave po mjestu. Takav omjer pokazuje da pojedini strukovni smjerovi postaju iznimno konkurentni.
Upis u srednje škole u toj je ustanovi dodatno oblikovan prijemnim ispitom. Stić je naveo da je dio učenika, zahvaljujući boljim rezultatima na ispitu, uspio preskočiti kandidate koji su imali maksimalnih 80 bodova iz prethodnog školovanja. Time se pokazuje da prijemni ispit može značajno promijeniti poredak i otvoriti prostor motiviranim učenicima.
Poslodavci traže više obrtničkih profila
Iz Hrvatske obrtničke komore poručuju da su zadovoljni interesom za obrtnička zanimanja, ali upozoravaju da ih na tržištu rada i dalje nema dovoljno. Zoran Varga naglasio je da poslodavci trebaju više mladih u obrtničkim profilima jer su potrebe velike i dugoročne. Posebno je važno što interes za takve programe raste iz godine u godinu.
Upis u srednje škole više se ne može promatrati kroz staru podjelu prema kojoj su strukovni programi bili rezervirani za učenike sa slabijim ocjenama. Varga je istaknuo da ta stigma slabi, a iz Ministarstva dodaju da danas i učenici s odličnim uspjehom kao prvi izbor upisuju trogodišnja zanimanja. To se smatra pozitivnim pomakom za hrvatsko gospodarstvo.
Novi programi tek traže svoje mjesto
Učenicima je ove godine bilo ponuđeno i sedam novih programa u strukovnom obrazovanju. Interes nije bio jednak za sve, a jedino zanimanje u koje nije bilo upisanih učenika jest skladištar. U Ministarstvu vjeruju da će zanimanje za nove programe rasti kako učenici i roditelji budu bolje upoznali mogućnosti zapošljavanja.
Upis u srednje škole zato ne pokazuje dramatičan preokret, nego postupnu promjenu. Gimnazije ostaju snažne, ali strukovni i obrtnički programi sve jasnije izlaze iz sjene. Ako se taj trend nastavi, hrvatski obrazovni sustav mogao bi se bolje povezati s potrebama budućeg tržišta rada.
Više:
Rafael Benitez zaintrigirao Škote: Velikan s klupe sprema senzacionalan potez?
Novak Đoković opet šokirao svijet: Ono što je napravio u 39. godini zvuči nestvarno
Prognoza vremena za Zenicu: Oblaci stižu rano, a onda slijedi preokret s kišom
