Uskrs, jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, u Hrvatskoj se tradicionalno obilježava okupljanjem obitelji uz bogatu trpezu. No, ovogodišnja uskrsna košarica dolazi uz znatno višu cijenu nego lani. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošači u Hrvatskoj suočavaju se s nastavkom rasta cijena, osobito kada je riječ o prehrambenim proizvodima koji su neizostavni dio uskrsnog blagdana.
Inflacija i opći rast cijena
Prema izvješću DZS-a, godišnja stopa inflacije u veljači 2025. iznosila je 3,7%, dok su cijene u odnosu na siječanj blago pale za 0,1%. Međutim, ono što posebno zabrinjava građane uoči Uskrsa jest činjenica da su cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle za čak 5,1% u odnosu na veljaču prošle godine. Isti postotak rasta zabilježen je i u siječnju, što ukazuje na kontinuiran trend poskupljenja osnovnih prehrambenih namirnica.
Najveći godišnji porast cijena bilježe kategorije restorana i hotela (9,7%), stanovanja i režijskih troškova (4,6%), zdravlja (4,6%) te alkoholnih pića i duhana (3,9%). Zanimljivo, zabilježen je i pad cijena u kategoriji komunikacija (-3,5%) te odjeće i obuće (-2,4%), no to ne donosi značajnije olakšanje za kućne budžete kad je riječ o pripremi blagdanskih obroka.
Meso, jaja i povrće – blagdanska klasika po novim cijenama
U fokusu potrošača posebno su proizvodi poput šunke, janjetine, jaja i mladog luka – neizostavni sastojci uskrsnog doručka. Cijene mesa bilježe značajne skokove. Tako se, primjerice, kilogram janjetine u zagrebačkim mesnicama prodaje po cijeni od oko 13,50 eura, što predstavlja čak 30% više nego prošle godine. Cijene šunke variraju od 12 do 20 eura po kilogramu, ovisno o vrsti i proizvođaču. Odojak se nudi po prosječnoj cijeni od 8 eura po kilogramu.
Jaja, još jedan simbol Uskrsa, također su poskupjela. Pakiranja od deset jaja u supermarketima u Zagrebu koštaju između 2,45 i 3,50 eura, dok su na tržnicama nešto povoljnija. Ipak, proizvođači i trgovci upozoravaju da bi cijene mogle još rasti zbog nestašice jaja na europskom i američkom tržištu, što dodatno opterećuje potrošače.
Mladi luk i rotkvice, kao najčešći dodatak blagdanskoj trpezi, prodaju se po cijeni od 1 euro na tržnicama. U trgovačkim lancima cijena varira između 0,80 i 1,20 eura, a povremeno se mogu naći i na akcijama. Ipak, unatoč sniženjima, potrošači sve češće biraju povoljnije alternative ili kupuju manje količine.
Koliko košta uskrsna košarica?
Prema analizi Nezavisnih hrvatskih sindikata, uskrsna košarica za četveročlanu obitelj u 2025. godini može stajati između 100 i 328 eura, ovisno o navikama kupovanja, odabiru prodajnog mjesta i količini kupljene hrane. Minimalna varijanta uključuje osnovne proizvode poput kruha, jaja, luka, šunke i sira, dok se u maksimalnoj varijanti ubrajaju i kolači, piće, janjetina, odojak i svečani ručak.
Za usporedbu, prošlogodišnja košarica u istom razdoblju iznosila je između 85 i 290 eura, što znači da je u prosjeku došlo do poskupljenja od oko 10% u samo godinu dana. Ovaj podatak dodatno potvrđuje osjećaj građana da im se kupovna moć smanjuje, osobito u kontekstu blagdana kada je trošak značajno veći od uobičajenog.
Potrošači sve oprezniji – ali rješenja su ograničena
Sve više građana nastoji pronaći načine za racionalizaciju potrošnje, no mogućnosti su ograničene. Mnogi uspoređuju cijene između trgovačkih lanaca i tržnica, kupuju na akcijama ili pribjegavaju zamjenskim proizvodima. Ipak, kako ističu iz Sindikata, “potrošači nemaju više gdje rezati troškove jer su se već prilagodili prethodnim valovima poskupljenja.”
Poseban izazov predstavljaju i cijene u restoranima, koje su na godišnjoj razini porasle za gotovo 10%. To znači da će obitelji koje Uskrs planiraju provesti u ugostiteljskim objektima morati izdvojiti znatno više nego prethodnih godina.
Uskrs 2025. dolazi u ozračju povećanih troškova i rastuće zabrinutosti potrošača. Iako inflacija na prvu ne djeluje alarmantno, porast cijena osnovnih životnih namirnica – osobito hrane – dodatno opterećuje kućne budžete. Blagdani koji bi trebali biti vrijeme okupljanja i veselja, za mnoge postaju izazov preživljavanja. Građani se tako sve češće pitaju – kako dostojno proslaviti blagdan bez da pritom pretrpe ozbiljan financijski udar?
U svakom slučaju, trendovi pokazuju da će i sljedeći blagdani, ako se ovakva kretanja nastave, biti sve skuplji – i sve tiši.
