Najnoviji spor Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića oko odlaska hrvatskih vojnika na vojni mimohod u Parizu pokazao je koliko su duboke pukotine u vanjskoj i obrambenoj politici, prenosi HRT, dok analitičari upozoravaju da ustavna kriza više nije tek politička prijetnja.
Zašto ustavna kriza ulazi u središte sukoba
Politički analitičar Božo Kovačević ocjenjuje da se predsjednik Republike i premijer nisu smjeli upustiti u javni obračun oko pitanja koje zadire u vanjsku politiku, obranu i međunarodni položaj Hrvatske. Prema njegovu mišljenju, problem nije samo protokolaran, nego se tiče načina na koji državne institucije zajedno odlučuju o najosjetljivijim temama.
Kovačević podsjeća da Ustav Republike Hrvatske predviđa zajedničko oblikovanje i provedbu vanjske politike Vlade i predsjednika. Ako toga nema, smatra, otvara se ustavna kriza jer dvije najviše izvršne funkcije djeluju kao politički suparnici, a ne kao nositelji odgovornosti za državni interes.
Kovačević: Osobni sukob postaje državni problem
Analitičar ističe da bi Milanoviću i Plenkoviću prvi cilj trebao biti smirivanje napetosti, a ne dokazivanje političke nadmoći. Posebno upozorava da se pitanja obrane i nacionalne sigurnosti ne smiju koristiti za skupljanje populističkih bodova, jer posljedice takvog ponašanja mogu nadmašiti dnevnu politiku.
Kovačević smatra da je neobično sazivati hitan sastanak zbog odlaska vojnika na protokolarni događaj, dok se ranije o velikim strateškim odlukama nije razgovaralo na isti način. Kao primjere navodi kupnju francuskih borbenih zrakoplova Rafale i odluke povezane s NATO-ovim misijama, oko kojih također nije postignut jasan politički konsenzus.
Galić upozorava na sigurnosni kaos
Vojni analitičar Mario Galić smatra da Hrvatska politički sudjeluje u takozvanoj koaliciji voljnih, iako vojno ne mora biti njezin aktivni dio. Pita se tko je i kada donio odluku da Francuska postane strateški partner Hrvatske te zašto o važnim savezima s Kosovom i Albanijom nije bilo ozbiljne saborske rasprave.
Prema Galiću, ustavna kriza postaje vidljiva kada predsjednik potpisuje zapovijed da vojnici ne mogu ići u Francusku, a ministar obrane se poziva na zakon i tvrdi suprotno. U takvoj situaciji, kaže, najviše trpe Oružane snage, koje ne bi smjele biti žrtva političkog nadmetanja.
Rafalei, Srbija i neugodna pitanja za Pantovčak
Galić se osvrnuo i na Milanovićevu kritiku Francuske zbog prodaje Rafalea Srbiji. Smatra da predsjednik nije mogao biti iznenađen jer je Aleksandar Vučić ranije javno najavljivao da će Srbija kupiti Rafale ako ih nabavi Hrvatska. Zbog toga Galić poručuje da bi predsjednik trebao preispitati rad svojeg savjetnika za obranu.
Posebno je upozorio da će Srbija dobiti moderniju inačicu zrakoplova Rafale F4, s naprednijom avionikom. Po njegovoj ocjeni, to otvara ozbiljna pitanja o hrvatskom planiranju, koordinaciji i sposobnosti predviđanja sigurnosnih izazova u regiji, posebno kada komunikacija između Vlade i predsjednika gotovo ne postoji.
Što za građane znači ustavna kriza
U praksi, ustavna kriza ne znači samo svađu dvojice političara, nego rizik da institucije ne znaju tko donosi konačnu odluku u ključnim pitanjima. Kada se takva nejasnoća dogodi u obrani, diplomaciji ili međunarodnim misijama, šteta može biti politička, sigurnosna i reputacijska.
Analitičari zato upozoravaju da Hrvatska mora hitno razjasniti procedure i odgovornosti. Ako se sukob nastavi istim tempom, javnost bi mogla sve teže razlikovati legitimnu političku raspravu od institucionalne blokade, a upravo je to prostor u kojem se može dodatno produbiti ustavna kriza.
Više:
Polugodišnja izvješća o donacijama: Rok koji ne smiju prespavati, kazne idu do 13.272 eura
Promjena vremena udara već danas: Hrvatsku čekaju pljuskovi, tuča i opasan vjetar
Novo pravilo za iznajmljivanje smještaja: Bez ovog broja oglas nestaje
