Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je kao neosnovanu apelaciju Milorada Dodika podnesenu protiv presude Suda BiH od 12. lipnja 2025. godine. Kao nedopuštene su odbačene i Dodikove apelacije podnesene u vezi s izjavama javnih dužnosnika danima tijekom suđenja apelantu, jer su bile očigledno neosnovane.
Ustavni sud je također odbacio kao nedopuštenu apelaciju Milorada Dodika podnesenu protiv rješenja Suda BiH od 18. kolovoza 2025. godine i odluke Središnjeg izbornog povjerenstva BiH od 6. kolovoza 2025., jer nije bila u skladu s Ustavom BiH.
Odluka je donesena na izvanrednom zasjedanju s jednom točkom dnevnog reda – odluka o meritumu AP-3722/25 (Milorad Dodik).
Ustavni sud je utvrdio da su neosnovani apelantovi navodi koji su se odnosili na osporavanje pravnog statusa visokog predstavnika i njegovih ovlasti u kontekstu propisivanja kaznenog djela iz članka 203a Kaznenog zakona BiH, za koje je apelant proglašen krivim. Prema mišljenju Suda, o tim pitanjima su se detaljno očitovali redovni sudovi, što je bila i okosnica cijelog kaznenog postupka.
Prema tome, Ustavni sud smatra da je u konkretnom slučaju ispoštovan temeljni uvjet iz članka 7. Europske konvencije, prema kojem samo zakon može propisati kazneno djelo i kaznu, odnosno da je kazneno djelo bilo jasno definirano zakonom. Suprotno Dodikovim tvrdnjama, Sud smatra da je kazneno djelo za koje je osuđen bilo na snazi u trenutku potpisivanja spornih ukaza.
U vezi s apelantovim navodima da odluku o delegiranju nije donio funkcionalno nadležan sud, Ustavni sud je naveo kako je te navode već razmotrilo žalbeno vijeće u osporenoj drugostupanjskoj presudi. Obrazloženje koje je tada dano ocijenjeno je dovoljno jasnim i nepristranim, osobito imajući u vidu da je riječ o pitanju o kojem je prije toga pravomoćno odlučeno.
Sud je istaknuo kako je sud pred kojim je Dodiku suđeno zakonom uspostavljen sud, u kojem sude profesionalne suce, te da je kaznena optužba iz članka 203a KZ BiH u njegovoj stvarnoj nadležnosti. Stoga su i ti apelantovi navodi ocijenjeni neosnovanima.
Ustavni sud zaključuje da okolnosti ovog predmeta, sagledane u cjelini, ne ukazuju na povredu prava na pošteno suđenje. Zbog toga nije bilo potrebno posebno razmatrati Dodikov prijedlog za privremenu mjeru, prenosi Žurnal.
Ovom odlukom slučaj Milorada Dodika u BiH je pravomoćno okončan.
Podsjetimo, Sud BiH osudio je Dodika na jednu godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH, Christiana Schmidta.
Današnjoj odluci Ustavnog suda prethodila je odluka Državnog tužiteljstva BiH o obustavi istrage protiv Dodika, bivšeg premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića, koji su bili osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka.
Iako su se tužitelji hvalili da su intenzivirali istragu nakon što je NSRS usvojila sporne zakone o zabrani djelovanja državnih institucija na teritoriju entiteta, danas je građanima priopćeno da nema dovoljno dokaza da su počinjena kaznena djela.