Nemilosrdni toplinski val koji je zahvatio Europu odnio je stotine života, a mnogi su stradali tražeći osvježenje u moru, rijekama i jezerima, prenosi HRT. U Hrvatskoj se samo prošloga vikenda utopilo dvoje ljudi, što ponovno otvara pitanje sigurnosti na kupalištima i opreza koji mnogi podcjenjuju.
Prema podacima koje ističu stručnjaci, od utapanja u Hrvatskoj godišnje smrtno strada između 65 i 85 osoba. Najviše žrtava je srednje i starije životne dobi, dok je kod djece to drugi najčešći uzrok smrtnosti. Vrhunci se bilježe tijekom ljeta, kada se plaže pune, a oprez često slabi.
Zašto su utapanja ljeti posebno opasna
Voditeljica Spasilačke službe Hrvatskog Crvenog križa Silvana Radovanović upozorava da su brojke zabrinjavajuće već na početku svake sezone. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da u svijetu godišnje od takvih nesreća umre oko 300.000 ljudi, odnosno oko 30 osoba svakoga sata. Hrvatska je, nažalost, dio te statistike.
Radovanović naglašava da ponašanje kupača često presudno utječe na ishod. Velik problem je i nedovoljno znanje plivanja, osobito među djecom. Spasilac Luka Gabriel Ninčević iz Zadra dodaje da su domaći kupači oprezniji od turista jer bolje prate vremensku prognozu i izbjegavaju najvruće sate.
Najveća zabluda: osoba se ne mora boriti na površini
Stručnjaci upozoravaju da utapanja najčešće ne izgledaju kao u filmovima. Osoba ne mora vikati, mahati rukama ili dramatično izranjati iz vode. Često sve traje tiho, bez vidljivog poziva u pomoć, zbog čega je važno stalno promatrati djecu, starije osobe i slabije plivače.
Preporuka je plivati u društvu, držati se blizu obale i birati uređena kupališta na kojima dežuraju spasioci. Važno je ne precjenjivati vlastite mogućnosti i znati osnove postupanja u hitnim situacijama, uključujući prvu pomoć, jer minute nakon izvlačenja osobe iz vode mogu biti presudne.
Kampanja Hrvatskog Crvenog križa za sigurnije kupanje
Hrvatski Crveni križ pokreće kampanju Abeceda sigurnog kupanja, usmjerenu na prevenciju i edukaciju. Cilj je upozoriti da se prirodne pojave ne mogu uvijek spriječiti, ali se pogrešne odluke mogu izbjeći znanjem, odgovornim ponašanjem i učenjem plivanja od najranije dobi.
Ninčević kaže da su najčešći uzroci nezgoda neopreznost i precjenjivanje sposobnosti. Kupači u najvrućim satima često plivaju do bova misleći da je udaljenost mala. Ako se pojave grč, umor ili strah, ozbiljna situacija može nastati u vrlo kratkom roku.
Panika i grč mogu pretvoriti kupanje u tragediju
Panika je jedan od ključnih čimbenika koji povećavaju rizik. Ako osobu uhvati grč, a ne zna se smiriti i ostati na površini, situacija se brzo pogoršava. Radovanović upozorava da panična osoba može ugroziti i onoga tko joj pokušava pomoći, osobito ako spasilac nije obučen.
Spasioci zato ističu važnost smirenog pristupa i psihosocijalne pomoći. Ninčević se prisjetio intervencije u kojoj je dijete, nakon ozljede na plaži, zbog straha odbijalo pomoć. Tek smiren razgovor s djetetom i roditeljem omogućio je zaustavljanje krvarenja do dolaska hitne službe.
Kako smanjiti rizik od utapanja
Rizik od utapanja može se smanjiti jednostavnim pravilima: ne ulaziti naglo u vodu nakon dugog boravka na suncu, izbjegavati plivanje nakon obilnog obroka, ne plivati sam i ne udaljavati se od obale. Poseban oprez potreban je kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika.
Ljeto je tek počelo, a stručnjaci poručuju da sigurnost ne smije ovisiti o sreći. Utapanja se događaju brzo, tiho i često pred očima drugih ljudi. Zato su znanje plivanja, poštivanje upozorenja, boravak na čuvanim plažama i briga jednih za druge najbolja zaštita.
Više:
Drama u zraku: letovi medicinskog prevoženja otkrivaju koliko sustav spašavanja znači Hrvatskoj
Drama u noći: Piloti HRZ-a prevezli pacijenta s Korčule u Split
Kawhi Leonard pred senzacionalnim povratkom: Toronto sprema NBA potres
