Kako prenosi HRT, Hrvatski sabor raspravlja o izmjenama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Predloženim izmjenama mijenjaju se minimalni uvjeti osposobljavanja i sadržaji obrazovnih programa za medicinske sestre opće njege, doktore dentalne medicine, magistre farmacije i veterinare. Cilj je uskladiti obrazovanje s razvojem struke, digitalizacijom i potrebama suvremenog tržišta rada.
Što donose novi uvjeti osposobljavanja?
Zakonski prijedlog trebao bi omogućiti uključivanje novih znanstvenih spoznaja, tehnoloških rješenja i interdisciplinarnih vještina u obrazovne programe. Ažurirani uvjeti osposobljavanja trebali bi budućim stručnjacima pružiti znanja koja odgovaraju stvarnim potrebama zdravstvenog i veterinarskog sustava. Predlagatelji smatraju da bi se tako mogla povećati kvaliteta stručnog rada, ali i razina sigurnosti pacijenata, korisnika usluga i životinja.
Promjene se odnose na profesije za koje su standardi obrazovanja posebno važni zbog izravne odgovornosti za zdravlje ljudi i životinja. Medicinske sestre, doktori dentalne medicine, farmaceuti i veterinari tijekom rada sve češće upotrebljavaju digitalne sustave, naprednu dijagnostičku opremu i nove terapijske postupke. Zbog toga postojeće programe treba redovito prilagođavati razvoju tehnologije i promjenama u stručnoj praksi.
Predloženi uvjeti osposobljavanja ne znače samo uvođenje novih nastavnih sadržaja. Naglasak je i na sposobnosti povezivanja znanja iz različitih područja, pravilnoj uporabi digitalnih alata te praćenju suvremenih stručnih standarda. Takav pristup trebao bi pomoći obrazovnim ustanovama da pripreme stručnjake za složenije radno okruženje, u kojem su brzina prilagodbe i kontinuirano usavršavanje sve važniji.
Lakše priznavanje kvalifikacija unutar Europske unije
Usklađeni uvjeti osposobljavanja važni su i za slobodno kretanje stručnjaka unutar Europske unije. Kada su obrazovni standardi među državama članicama međusobno usklađeni, kvalifikacije se mogu automatski priznati bez dodatnih i dugotrajnih postupaka. Hrvatskim stručnjacima to može olakšati zapošljavanje u drugim članicama, dok se istodobno omogućuje jednostavnije priznavanje odgovarajućih kvalifikacija stečenih u inozemstvu.
Automatsko priznavanje ipak ne znači ukidanje stručnih kriterija. Obrazovni programi moraju ispunjavati propisane minimalne standarde kako bi poslodavci, nadležna tijela i korisnici usluga mogli biti sigurni u razinu stečenih kompetencija. Zakonske izmjene zato pokušavaju istodobno očuvati kvalitetu profesija i ukloniti nepotrebne administrativne prepreke za stručnjake koji žele raditi u drugoj državi članici.
Za studente i buduće profesionalce novi uvjeti osposobljavanja mogli bi značiti više sadržaja povezanih s digitalnim tehnologijama, inovacijama i suradnjom različitih struka. Točan način provedbe ovisit će o obrazovnim programima i nadležnim ustanovama. Zakonski okvir postavlja minimalne zahtjeve, dok će fakulteti, škole i stručna tijela imati važnu ulogu u njihovoj praktičnoj primjeni.
Uvjeti osposobljavanja dio su šire saborske rasprave
Dok su uvjeti osposobljavanja u središtu rasprave o reguliranim profesijama, Sabor bi radni tjedan trebao zaključiti i prijedlogom zakona kojim se potvrđuju ugovori povezani s Multilateralnim investicijskim fondom IV. Riječ je o fondu unutar Grupe Inter-američke banke za razvoj, koji podupire privatni sektor u državama Latinske Amerike i Kariba.
Sudjelovanjem u fondu Hrvatska bi trebala pridonijeti projektima usmjerenima na razvoj privatnog sektora u državama u razvoju. Među istaknutim ciljevima su stvaranje gospodarskih prilika za siromašne i ranjive skupine, poticanje gospodarskog rasta te povećanje produktivnosti. Taj je prijedlog odvojen od izmjena koje se odnose na regulirane profesije, ali se također nalazi na saborskom dnevnom redu.
Rasprava će pokazati hoće li zastupnici tražiti dodatne izmjene ili pojašnjenja predloženih rješenja. Za četiri obuhvaćene profesije ključno će biti kako će se novi standardi prenijeti u nastavne programe i stručnu praksu. Konačan učinak zakona ovisit će o njegovoj provedbi, suradnji obrazovnih i strukovnih institucija te redovitom praćenju tehnoloških i znanstvenih promjena.
Više:
Spasilačka služba HCK-a slavi 30 godina: Broj spašenih života otkriva razmjere uspjeha
Šok nakon spoja u Zagrebu: iznuda putem aplikacije završila uhićenjem
Pijani vozač u Zaprešiću kažnjen s 2000 eura: Šest mjeseci neće smjeti za volan
