U Hrvatskoj je tijekom 2025. godine umrlo 50.007 osoba, što je 1.073 manje nego godinu ranije, prenosi HRT, pozivajući se na prve rezultate izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Podaci pokazuju da su vodeći uzroci smrti u Hrvatskoj i dalje povezani sa srcem i krvnim žilama, no slika se znatno mijenja ovisno o dobi preminulih.
Vodeći uzroci smrti u Hrvatskoj
Od bolesti cirkulacijskog sustava umrle su 19.852 osobe, odnosno 39,7 posto svih preminulih. Novotvorine, odnosno tumori, odnijeli su 13.398 života i činili 26,8 posto ukupne smrtnosti. Te dvije skupine bolesti uvjerljivo prednjače kada se analiziraju uzroci smrti u Hrvatskoj, a zajedno su odgovorne za gotovo dvije trećine zabilježenih smrtnih slučajeva.
Na trećem mjestu nalaze se bolesti endokrinog sustava s 3.214 umrlih. Slijede ozljede i trovanja s 2.644 slučaja te bolesti dišnog sustava, od kojih je umrlo 2.596 osoba. Duševni poremećaji i bolesti probavnog sustava dijele šesto mjesto jer je u svakoj od tih skupina zabilježeno po 2.137 smrtnih slučajeva.
Dvije dijagnoze odnijele više od 10.000 života
Promatraju li se pojedinačne dijagnoze, najviše ljudi umrlo je od hipertenzivne bolesti, čak 5.405. Ishemična bolest srca bila je uzrok 5.227 smrti, dok su cerebrovaskularne bolesti odnijele 3.541 život. Među najčešćim dijagnozama još su dijabetes s 3.116 slučajeva te zloćudna novotvorina dušnika, dušnice i pluća s 2.960 umrlih.
Deset vodećih dijagnoza čini 56,2 posto ukupne smrtnosti. Tijekom godine umrlo je 24.940 muškaraca i 25.067 žena, pa je njihov broj gotovo izjednačen. Kod oba spola vodeće su bolesti cirkulacijskog sustava, ali je među muškarcima najčešća pojedinačna dijagnoza ishemična bolest srca, dok je kod žena to hipertenzivna bolest.
Mlađe najčešće odnose tumori
Dob otkriva veliku razliku kada se promatraju uzroci smrti u Hrvatskoj. Među osobama do 64 godine na prvom su mjestu novotvorine s udjelom od 37,2 posto. Bolesti cirkulacijskog sustava slijede s 24,2 posto, dok nasilne smrti čine 12,4 posto svih smrti u toj dobnoj skupini i zauzimaju treće mjesto.
U dobi od 65 i više godina umrle su 42.952 osobe, odnosno 85,9 posto svih preminulih. U toj skupini bolesti cirkulacijskog sustava čine 42,2 posto smrti, a novotvorine 25,1 posto. Nasilne smrti zastupljene su s 4,1 posto. Među umrlima do 64 godine udio muškaraca iznosi 19,8 posto, a žena 8,5 posto.
Padovi prednjače među nasilnim smrtima
Tijekom 2025. zabilježene su 2.644 nasilne smrti, odnosno 68,2 na 100.000 stanovnika. Nesretnim slučajem poginule su 1.992 osobe, a najviše smrti izazvali su padovi, njih 1.160. U prometnim nesrećama poginulo je 313 ljudi, dok slijede ugušenja s 99, otrovanja s 91 i utapanja sa 65 smrtnih slučajeva.
Od posljedica samoubojstva umrle su 494 osobe, a ubojstva su odnijela 33 života. Nasilne smrti zastupljenije su među muškarcima, kod kojih čine 6,45 posto ukupne smrtnosti, dok kod žena taj udio iznosi 4,13 posto. Ovi uzroci smrti u Hrvatskoj posebno upozoravaju na posljedice nesreća i rodne razlike u prijevremenom umiranju.
COVID-19 i dalje se zasebno prati
Od bolesti COVID-19 tijekom 2025. umrlo je 168 osoba, što predstavlja 0,34 posto svih umrlih. Nepoznati i nedovoljno definirani uzroci smrti u Hrvatskoj činili su samo 0,36 posto. HZJZ takav rezultat pripisuje dobroj suradnji sa županijskim zavodima, bolnicama i zavodima za sudsku medicinu. Obdukcija je provedena u 4,9 posto svih smrtnih slučajeva, gotovo jednako kao prethodne godine.
Više:
Rodri u Barceloni mijenja sve: Flick je dobio vođu kojeg je godinama čekao
Smrtna kazna u SAD-u ponovno izaziva burnu raspravu nakon dva neuspjela pogubljenja
Vrijeme Sarajevo donosi savršenu subotu: Evo koliko će porasti temperatura
