Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević predstavio je na današnjoj konferenciji za medije sedam novih vatrogasnih vozila ukupne vrijednosti 2,7 milijuna eura, istaknuvši da se radi o „najvećoj investiciji u vatrogastvu u povijesti grada“. Postavlja se pitanje zašto je najveći hrvatski grad trebao toliko dugo čekati kako bi ozbiljno pristupio jačanju svoje civilne zaštite?
Nova vozila – korak prema otpornijem Zagrebu
Suvremena vatrogasna vozila proizvedena prema europskim standardima opremljena su najnovijom tehnologijom koja omogućuje bržu i učinkovitiju intervenciju u hitnim situacijama. Oprema poput snažnijih pumpi, hidrauličnih platformi i naprednih komunikacijskih sustava ključna je za brz odgovor u urbanim sredinama, osobito onima koje su već pretrpjele potrese, kao što je to bio slučaj u Zagrebu 2020. godine.
Iza ove politički snažno promovirane isporuke stoje godine tišine, upozorenja i apeliranja zagrebačkih vatrogasaca koji su desetljećima radili s opremom često starijom od svojih najmlađih kolega. Prema dostupnim podacima, prosječna starost vozila u zagrebačkoj Javnoj vatrogasnoj postrojbi do sada je iznosila čak 23 godine, a pojedina vozila bila su u upotrebi od kraja devedesetih. Uvjeti rada daleko su od standarda europskih metropola, pa ne čudi da se ova nabava u vatrogasnim redovima dočekuje s olakšanjem, ali i s dozom opreza.
„Ova investicija u nova vatrogasna vozila predstavlja najveći korak prema modernizaciji naših vatrogasnih postrojbi, ali i početak šireg ulaganja u ljudske resurse i infrastrukturu. Vatrogasci su ključni za sigurnost grada, a naš zadatak je osigurati da imaju najbolju moguću opremu i uvjete rada“, rekao je gradonačelnik.
Pripravnost za potrese i druge katastrofe
Zagreb, smješten u seizmički aktivnom području, suočava se s rizikom od potresa, a iskustvo iz 2020. godine ukazalo je na nužnost modernizacije vatrogasne opreme i infrastrukture. Geografske i urbanističke specifičnosti Zagreba – stari grad s visokim zgradama, uskim ulicama i povijesnim spomenicima – zahtijevaju posebnu vatrogasnu opremu i spremnost. Gustoća naseljenosti dodatno komplicira intervencije, pa je stoga ključno imati vozila koja mogu proći kroz uske ulice i doprijeti do teško dostupnih lokacija.
Položaj vatrogasaca u Zagrebu
„Za četiri godine smo udvostručili proračun za vatrogasce, s ciljem da im omogućimo opremu, plaće i uvjete rada kakvi zaslužuju. To je najbolji dokaz koliko nam je sigurnost naših građana važna“, rekao je Tomašević.
Zagrebački vatrogasni sustav sastoji se od profesionalnih i dobrovoljnih postrojbi, a glavnu odgovornost za složene intervencije snosi Vatrogasna postrojba Grada Zagreba (VPGZ).
Zapovjednik JVP-a Siniša Jembrih je izjavio: „Nabavkom novih vozila i opreme omogućavamo našim vatrogascima da brže i učinkovitije odgovore na krizne situacije. Tu smo ne samo da bismo spasili živote, već da bismo grad učinili otpornijim na sve buduće izazove“.
Šira slika – nacionalna zapostavljenost službi spašavanja
U Hrvatskoj su mnoge hitne službe podkapacitirane – od HGSS-a do vatrogastva, a nerijetko im je oprema donirana iz inozemstva ili kupljena kroz projekte EU fondova. Sustavno ulaganje u sigurnost građana ostaje ovisno o političkim prioritetima i PR-ovskim trenutkom isporuka.
Financijska ulaganja i potreba za modernizacijom
Za razliku od brojnih drugih investicija u Hrvatskoj koje su financirane sredstvima EU fondova ili donacijama, ova nabava u potpunosti je financirana iz gradskog proračuna. Grad Zagreb je, prema riječima gradonačelnika, udvostručio proračun Javne vatrogasne postrojbe – s početnih 11,6 milijuna eura na planiranih 21,8 milijuna za 2025. godinu. Time je omogućeno ne samo ulaganje u vozila, već i zapošljavanje, opremu te povećanje plaća djelatnicima. Ova činjenica dodatno pojačava političku težinu poteza, jer se radi o rijetkom primjeru ozbiljnog ulaganja u civilnu sigurnost iz vlastitih sredstava
Unatoč napretku, podaci Ureda za upravljanje u hitnim situacijama pokazuju da je godišnji proračun za vatrogastvo u Zagrebu i dalje relativno nizak – oko 9 milijuna eura, što je znatno manje u usporedbi s izdvajanjima za infrastrukturne i komunalne projekte poput fontana, prometnih rješenja ili održavanja gradskih tržnica.
„Ova ulaganja nisu samo kratkoročna reakcija, već dio strategije koja će dugoročno podići spremnost Zagreba za krizne situacije. Kvalitetna oprema mora biti podržana obukom, boljom koordinacijom i stalnim ulaganjem u ljudski kapital“, zaključio je gradonačelnik.
Koliko je ovo dugoročna investicija?
Postavlja se pitanje: je li grad ulagao u opremu samo kako bi popunio postojeće praznine u sigurnosnom sustavu, ili je to dio šire strategije koja osigurava dugoročnu otpornost grada na sve vrste kriznih situacija? Nabavka opreme mora biti samo početak odgovornog pristupa civilnoj sigurnosti. To uključuje i ulaganje u ljude, infrastrukturu i održivost sustava koji će u budućnosti biti u mogućnosti odgovoriti na nove izazove. Modernizacija vatrogasnog sustava mora biti dio šire strategije za izgradnju otpornog grada – grada koji je spreman na sve, bilo da se radi o prirodnim nesrećama, nesrećama izazvanim ljudskim faktorima ili novim prijetnjama.