Vijeće Europe: Plenković otkrio zašto je 1996. zauvijek promijenila Hrvatsku

Premijer Andrej Plenković poručio je u Zagrebu da je Hrvatska ulaskom u Vijeće Europe vraćena u svoj civilizacijski krug, prenosi HRT. Na svečanosti uoči 30. obljetnice punopravnog članstva istaknuo je da je 1996. završeno višegodišnje razdoblje zahtjevnih demokratskih i pravnih prilagodbi. Time je, naglasio je, postavljen temelj za daljnje europske integracije i snažniju zaštitu prava hrvatskih građana.

Vijeće Europe označilo je povratak europskim vrijednostima

Hrvatska je 6. studenoga 1996. primljena kao 40. članica organizacije, nakon godina obilježenih Domovinskim ratom i agresijom režima Slobodana Miloševića. Plenković je rekao da je Vijeće Europe predstavljalo potvrdu povratka zemlje europskom političkom i civilizacijskom krugu. Članstvo nije bilo samo diplomatski uspjeh nego i prihvaćanje obveze poštovanja demokracije, ljudskih prava te vladavine prava kao ključnih temelja moderne države.

Svečanost je održana u Hrvatskom saboru, gdje je naglašena važnost odluke donesene prije tri desetljeća. Organizacija je osnovana 1949. nakon Drugoga svjetskog rata, a sjedište joj je u Strasbourgu. Njezina je zadaća promicanje ljudskih prava, demokratskog razvoja i pravne sigurnosti. Iako je se često pogrešno povezuje s institucijama Europske unije, riječ je o zasebnoj međunarodnoj organizaciji sa znatno širim članstvom.

Prema premijerovim riječima, ulazak Hrvatske u Vijeće Europe obilježio je prihvaćanje najviših standarda demokracije. Hrvatska je tada potpisala i Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, čime je preuzela konkretne pravne obveze. Plenković smatra da je upravo ta odluka stvorila čvrstu platformu za izgradnju moderne, stabilne i otporne države, ali i otvorila vrata ostvarivanju kasnijih strateških vanjskopolitičkih ciljeva.

Konvencija štiti dostojanstvo i slobodu građana

Sve države članice potpisnice su Europske konvencije o ljudskim pravima. Dokument štiti pravo na život, slobodu, sigurnost i pošteno suđenje, ali i privatni te obiteljski život. Jamči slobodu mišljenja, savjesti, vjeroispovijedi, izražavanja, okupljanja i udruživanja. Plenković je naglasio da je Hrvatska pristupanjem u Vijeće Europe u svoje državne temelje ugradila suvremene mehanizme za zaštitu dostojanstva i slobode svakog građanina.

Premijer je podsjetio da članstvo nije ostalo samo na formalnom prihvaćanju međunarodnih obveza. Hrvatsko zakonodavstvo tijekom proteklih desetljeća postupno se usklađivalo s europskim pravnim okvirom, dok su odluke Europskog suda za ljudska prava utjecale na razvoj javnih politika i sudske prakse. Stvarna zaštita prava, upozorio je, ipak ovisi o provedbi zakona, zbog čega sudske odluke trebaju biti dostupne i sustavno proučavane unutar pravosudnih institucija.

Članstvo u Vijeće Europe bilo je i važna stepenica prema drugim strateškim uspjesima. Plenković je među njima izdvojio ulazak u NATO i Europsku uniju, pristupanje europodručju te šengenskom prostoru. Dodao je da je Hrvatska praktički ispunila i sve uvjete za članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, čime bi zaokružila još jedan važan vanjskopolitički i gospodarski cilj.

Presude Suda usmjeravaju hrvatsko zakonodavstvo

Plenković je istaknuo da poštovanje vladavine prava za Hrvatsku nikada nije smjelo biti tek formalno ispunjavanje zadanih uvjeta. Riječ je, rekao je, o odgovornosti države prema vlastitim građanima. Vlada stoga ostaje predana zaštiti prava zajamčenih Konvencijom i hrvatskim Ustavom, čak i kada presude Europskog suda za ljudska prava nisu povoljne za državu ili zahtijevaju promjene dotadašnje prakse.

Govoreći o sudskim postupcima, premijer je naveo da je proučio statistiku uoči susreta s predsjednikom Suda Mattiasom Guyomarom. Od nešto više od 1500 donesenih presuda, njih 483 bile su protiv Hrvatske. Plenković je taj omjer ocijenio razumnim i usporedivim s rezultatima drugih discipliniranih članica koje djeluju unutar sustava što ga je izgradilo Vijeće Europe.

Vijeće Europe nije institucija Europske unije

Organizacija obuhvaća gotovo sve europske države, ali institucionalno nije povezana s Europskom unijom. Bjelorusija joj nikada nije pristupila, dok je Rusija isključena nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine. Njezini mehanizmi, posebno Konvencija i Europski sud za ljudska prava, omogućuju građanima da nakon iscrpljivanja domaćih pravnih mogućnosti zatraže zaštitu na međunarodnoj razini.

Obljetnica članstva zato nije samo podsjetnik na diplomatski događaj iz 1996. godine. Ona pokazuje koliko su međunarodne obveze utjecale na hrvatske zakone, institucije i pravosudnu praksu. Premijer je poručio da se vrijednost članstva najbolje vidi kroz tri desetljeća izgradnje demokratskog sustava, jačanja pravne sigurnosti i postupnog uključivanja države u ključne europske i transatlantske strukture.

Zaštita ljudskih prava, zaključeno je na obilježavanju, trajna je obveza koja ne završava donošenjem zakona ili potpisivanjem međunarodnih dokumenata. Ključno je kako se propisi primjenjuju u svakodnevnom životu, pred sudovima i u radu javnih tijela. Hrvatska će zato morati nastaviti pratiti europsku sudsku praksu, uklanjati uočene slabosti i građanima osiguravati učinkovitu zaštitu zajamčenih sloboda.

Više:

Velika prilika u Zagrebu: programi Europske unije dolaze u središte pozornosti
Nezapamćena navala: poticaji za električna vozila privukli 17,6 tisuća prijava
Drama u Međimurju: Napad pasa u Paragu omogućio osumnjičeniku da pobjegne policiji

NAJNOVIJE