Trenutačni broj oboljelih nije razlog za uzbunu, no virus Zapadnog Nila zahtijeva oprez i provođenje preventivnih mjera, prenosi HRT. Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Alemka Markotić upozorava da je još rano za pouzdanu procjenu daljnjeg razvoja situacije. Broj potvrđenih slučajeva trenutačno je manji nego tijekom najizraženije epidemijske godine u Hrvatskoj.
Virus Zapadnog Nila još nije izazvao uzbunu
Markotić je podsjetila da je 2018. zabilježen najveći broj slučajeva, a četiri osobe tada su preminule od posljedica bolesti. Iako je virus Zapadnog Nila sada potvrđen kod manjeg broja ljudi, stvarni broj zaraženih vjerojatno je veći jer većina nema simptome. Upravo zato stručnjaci nastavljaju pratiti situaciju i preporučuju zaštitu od uboda komaraca.
Prema riječima ravnateljice Klinike, u ovom se trenutku ne događa ništa neuobičajeno. Ipak, nije moguće sa sigurnošću predvidjeti hoće li broj slučajeva nastaviti rasti ni koliki bi mogao biti opseg mogućeg epidemijskog vala. Preventivno ponašanje može smanjiti osobni rizik, ali i pomoći u ograničavanju daljnjeg širenja zaraze.
Povećanje broja oboljelih posljednjih se tjedana bilježi i u drugim europskim državama. U Španjolskoj je broj slučajeva u nekoliko tjedana premašio stotinu, dok ih je u Italiji zabilježeno više od 400. Takvi podaci pokazuju da virus Zapadnog Nila treba ozbiljno pratiti, premda trenutačna situacija u Hrvatskoj ne zahtijeva paniku.
Teški oblik bolesti razvije mali broj zaraženih
Oko jedan posto svih zaraženih razvije težak oblik bolesti, objasnila je Markotić. Smrtnost među tim pacijentima može iznositi između 10 i 20 posto, ovisno o njihovoj dobi, zdravstvenom stanju i drugim čimbenicima. Virus Zapadnog Nila posebno može ugroziti osobe koje boluju od kroničnih bolesti ili imaju oslabljen imunološki sustav.
Kod većine ljudi zaraza prolazi bez simptoma ili izaziva tegobe koje nalikuju blažoj gripi. Mogu se pojaviti glavobolja, povišena temperatura, bolovi u mišićima i zglobovima, povraćanje, proljev te osip. Zbog nespecifičnih početnih znakova bolest nije uvijek lako odmah prepoznati bez liječničke procjene i odgovarajućih pretraga.
Imunološki odgovor ima važnu ulogu u tome hoće li virus Zapadnog Nila proći gotovo neprimjetno ili izazvati ozbiljne komplikacije. Posebnu pozornost trebaju obratiti starije osobe, kronični bolesnici i ljudi oslabljenog imuniteta. Oni bi se pri pojavi neuobičajenih ili naglo pogoršanih simptoma trebali pravodobno savjetovati s liječnikom.
Ovi znakovi zahtijevaju hitnu liječničku pomoć
Vrlo visoka temperatura, snažna glavobolja, ukočenost vrata i učestalo povraćanje znakovi su zbog kojih treba odmah potražiti liječničku pomoć. Markotić upozorava da se bez odgode treba javiti u bolnicu i ako se pojave motorički ispadi ili grčevi. Takve tegobe mogu upućivati na to da je virus Zapadnog Nila zahvatio živčani sustav.
Za ovu infekciju zasad ne postoji specifičan lijek niti cjepivo. Liječenje je simptomatsko te uključuje ublažavanje bolova, snižavanje temperature i praćenje stanja pacijenta. Kod najtežih oblika bolesti može biti potrebna respiratorna potpora, a pojedini pacijenti mogu završiti na respiratoru ili ECMO uređaju.
Markotić smatra da je jedan od razloga izostanka ciljane terapije relativno malen broj zabilježenih oboljelih. Razvoj novih lijekova i cjepiva skup je i dugotrajan proces, a bolest se zasad ne pojavljuje u opsegu koji bi farmaceutskoj industriji takva ulaganja učinio dovoljno privlačnima.
Virus Zapadnog Nila prenose zaraženi komarci
Glavni prirodni rezervoari virusa su ptice, osobito selice, dok ga na ljude prenose zaraženi komarci. Hrvatska ima oko 400 vrsta ptica selica, a velik broj njih putuje prema različitim dijelovima svijeta. Važan je jadranski migracijski koridor koji dijelom obuhvaća Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero.
Virus Zapadnog Nila u pravilu se ne prenosi izravnim kontaktom među ljudima. Moguć je prijenos transfuzijom zaražene krvi, ali Hrvatska zbog statusa endemskog područja ima razvijen sustav testiranja darovane krvi. Time se rizik takvog prijenosa svodi na najmanju moguću mjeru.
Ptice virus prenose na nova područja tijekom migracija, a komarci se zaraze hraneći se njihovom krvlju. Nakon toga ubodom mogu zaraziti čovjeka ili druge životinje. Ljudi pritom uglavnom ne stvaraju dovoljnu količinu virusa u krvi da bi postali važan izvor daljnjeg širenja.
Kako smanjiti opasnost od zaraze
Rizik se može smanjiti uporabom sredstava protiv komaraca, nošenjem odjeće dugih rukava i nogavica te postavljanjem zaštitnih mreža na prozore. Preporučuje se i uklanjanje posuda sa stajaćom vodom oko kuća i zgrada jer takva mjesta komarcima služe za razmnožavanje.
Iako stručnjaci naglašavaju da nema razloga za paniku, virus Zapadnog Nila može kod malog dijela oboljelih izazvati ozbiljne neurološke komplikacije. Najvažnije je pratiti simptome, zaštititi se od uboda i odmah reagirati ako se pojave visoka temperatura, jaka glavobolja, ukočenost vrata, grčevi ili poremećaji pokreta.
Daljnji razvoj situacije ovisit će o broju zaraženih komaraca, vremenskim uvjetima i ponašanju stanovništva. Stručne službe nastavit će pratiti nove slučajeve, dok građani jednostavnim preventivnim postupcima mogu znatno smanjiti mogućnost zaraze i spriječiti nepotrebno izlaganje riziku.
Više:
Plenković otkrio što slijedi za otpad u Gospiću: Najavio uklanjanje i strože kazne
Veliki preokret: suspenzija Dereka McInnesa smanjena nakon žalbe
Mykhailo Mudryk pred velikim preokretom: Tottenham postao favorit za njegov potpis
