Višegodišnji financijski okvir u središtu summita u Bruxellesu
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje na dvodnevnom sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu, gdje se očekuje rasprava o najvažnijim europskim prioritetima. Uoči summita održao je niz bilateralnih susreta, među kojima i razgovor s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen. Kao politički najosjetljiviju temu istaknuo je Višegodišnji financijski okvir, jer će upravo taj dogovor odrediti koliko će novca članice imati za razvojne projekte.
Plenković je naglasio da Hrvatska u aktualnim europskim okolnostima želi zadržati snažan investicijski zamah. U razgovorima s Komisijom otvorene su teme reformi, ulaganja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te energetske sigurnosti. Premijer je poručio da se kvalitetna suradnja s Bruxellesom nastavlja, osobito u projektima koji mogu podići konkurentnost hrvatskog gospodarstva i standard građana.
Hrvatska traži zaštitu kohezije i poljoprivrede
Prema premijerovim porukama, Višegodišnji financijski okvir mora zadržati dovoljno snažnu potporu tradicionalnim politikama Europske unije. Hrvatska posebno inzistira na kohezijskoj politici, regionalnom razvoju i poljoprivredi, jer se njima financira hvatanje razvojnog koraka s bogatijim članicama. Plenković je podsjetio da je zemlja u posljednjem desetljeću znatno napredovala prema prosječnoj razvijenosti EU-a.
Hrvatska je, prema kriteriju BDP-a po stanovniku, s 61 posto prosjeka EU-a stigla do 78 posto. Premijer tvrdi da taj rast pokazuje kako europska sredstva imaju konkretan učinak na gospodarstvo, infrastrukturu i životni standard. Upravo zato Vlada želi da se u pregovorima ne smanjuju sredstva za politike koje su Hrvatskoj dosad donosile najvidljivije rezultate.
Novi izvori financiranja postaju presudni
Jedna od najvažnijih poruka iz Bruxellesa jest da Višegodišnji financijski okvir ne može odgovoriti na sve izazove bez novih izvora prihoda. Europska unija istodobno mora financirati obranu, konkurentnost, energetsku tranziciju, pomoć Ukrajini i zelenu politiku. Plenković smatra da je ključno pronaći stabilne modele financiranja kako bi proračun EU-a mogao izdržati pritisak sve većih očekivanja.
U raspravi će se, prema najavama, ponovno otvoriti podjela između država koje u proračun uplaćuju više i takozvanih prijatelja kohezije, kojima su europska sredstva važna za razvoj. Hrvatska se svrstava među zemlje koje žele ambiciozan proračun i nastavak ulaganja u slabije razvijene regije. Zato će Višegodišnji financijski okvir biti i test solidarnosti unutar Unije.
Energetska sigurnost i hrvatski položaj u regiji
Na sastanku s Ursulom von der Leyen razgovaralo se i o energetskoj ulozi Hrvatske. Širenjem kapaciteta LNG terminala i ulaganjima u plinovode, zemlja se sve snažnije pozicionira kao regionalno energetsko čvorište. Plenković je istaknuo važnost potpore projektu Južne plinske interkonekcije u Bosni i Hercegovini, koji uživa i potporu Sjedinjenih Američkih Država.
Premijer je naglasio da Hrvatska koristi položaj unutar Europske unije kako bi ubrzala reforme i podignula kvalitetu života. Spomenuo je i završne korake prema članstvu u OECD-u, koje Vlada vidi kao potvrdu institucionalne i gospodarske zrelosti. Energetska sigurnost, prema njegovim riječima, ostaje jedan od preduvjeta stabilnog rasta.
NATO, Ukrajina i Mediteran na dnevnom redu
Osim proračunskih tema, Plenković je u Bruxellesu razgovarao i s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom. Hrvatska će sljedeće godine biti domaćin sastanka ministara vanjskih poslova članica NATO-a, a Savez je, prema premijeru, zadovoljan povećanjem hrvatskih ulaganja u obranu. Posebno se ističe jačanje obrambene industrije i aktivnosti povezane sa sigurnošću.
Na dnevnom redu su i Ukrajina, odnosi EU-a i Kine te stanje na Mediteranu. Plenković očekuje razmjenu mišljenja s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, uz poruku potpore Ukrajini nakon otvaranja prvog pregovaračkog klastera. Razgovarao je i s povjerenicom Dubravkom Šuicom o Paktu za Mediteran te pripremama za summit EU-MED9 u Splitu.
Što Višegodišnji financijski okvir znači za građane?
Za Hrvatsku, Višegodišnji financijski okvir nije samo tehnički proračunski dokument, nego izravno pitanje cesta, željeznica, škola, poljoprivrednih potpora i novih radnih mjesta. Ako se zadrži snažna kohezijska omotnica, Vlada očekuje nastavak ulaganja u regije koje još trebaju sustići razvijeniji dio Europe. Zato će se pregovori pozorno pratiti i iz Zagreba.
U političkom smislu, Višegodišnji financijski okvir mogao bi odrediti tempo razvoja Hrvatske nakon 2028. godine. Plenković poručuje da zemlja želi nastaviti rast i približiti se državama koje su ranije ušle u EU. Završna poruka premijera bila je jasna: bez novih izvora financiranja neće biti dovoljno sredstava za sve europske prioritete, od sigurnosti do konkurentnosti.
Više:
Južna Afrika izvukla remi protiv Češke golom Mokoene u završnici
Pucnjava u beogradskoj školi donijela zatvorske kazne roditeljima dječaka
Čast za hercegovačkog franjevca: Fra Miljenko Šteko imenovan u elitnu vatikansku akademiju
