Vlada protiv inflatornih pritisaka: poruka s GSV-a
Premijer Andrej Plenković na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća poručio je da u ovom trenutku nije opravdano dizati cijene. Naglasio je da se mjere Vlade oslanjaju na kontrolu ključnih troškova, posebno energenata, kako bi se spriječila dodatna poskupljenja. Vlada protiv inflatornih pritisaka, istaknuo je, znači i odgovornost aktera na tržištu da ne stvaraju umjetni rast cijena.
Gorivo pod ograničenjima, bez potrebe za gomilanjem
Plenković je podsjetio da je Vlada ograničila rast cijena naftnih derivata te apelirao na građane da ne gomilaju zalihe. Naveo je primjer snažne navale: jedan veliki distributer je u jednom danu prodao 12 milijuna litara goriva, dok uobičajeno prodaju oko tri milijuna. Cilj je stabilna opskrba i priuštivost, a Vlada protiv inflatornih pritisaka u tom dijelu uključuje i smirivanje tržišnih očekivanja.
Struja i plin: cijene ostaju iste do 1. listopada
Vladin paket mjera zadržava isti režim cijena struje i plina do 1. listopada. Time se kućanstvima i gospodarstvu daje predvidljivost u razdoblju pojačanih rizika na energetskim tržištima. Premijer je poručio da je najvažnije ne stvarati atmosferu izvanrednosti i panike, nego funkcionirati što je moguće normalnije. Takav pristup, kaže, dio je politike Vlada protiv inflatornih pritisaka.
Potpore za najugroženije i osjetljive sektore
Mjere uključuju potpore usmjerene prema ugroženim kupcima energenata, njih oko 125 tisuća, kao i prema pružateljima socijalnih usluga, malim distributerima, ribarima i poljoprivrednicima. Premijer je naglasio da paket pomaže onima kojima je to potrebno te da su ključne odlike aktivnosti pravodobnost i sveobuhvatnost. Vlada protiv inflatornih pritisaka ovdje se provodi kroz ciljane kompenzacije i ublažavanje troškova.
Srednjoročni plan: manje fosilnih goriva, brža tranzicija
Drugi dio paketa su srednjoročne mjere za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i ubrzavanje energetske tranzicije na obnovljive izvore. Time se želi smanjiti ranjivost Hrvatske i Europe na vanjske šokove, s obzirom na visok uvoz energenata. Više o pojmu energetske tranzicije dostupno je na Wikipediji. U tom okviru Vlada protiv inflatornih pritisaka dobiva i stratešku dimenziju.
Inflacija, PDV i kontrola cijena: što Vlada najavljuje
Plenković je rekao da će se raspravljati o mogućim posljedicama krize na nove inflatorne pritiske te upozorio da bi dio aktera u gospodarstvu mogao pokušati iskoristiti situaciju. Pritom je podsjetio na subvencije plina, struje i goriva, ograničenje cijena 100 proizvoda te veću transparentnost cijena. Spomenuo je i snižavanje stopa PDV-a od 2022., koje ublažava pritisak na kućne budžete. Vlada protiv inflatornih pritisaka, poručio je, ostaje prioritet.
EU kontekst i projekcije rasta: što slijedi
Govoreći o Europskom vijeću, premijer je naglasio da je cilj Europske unije izbjeći oskudicu energenata i poduzimati mjere slične hrvatskima. Iako se očekuju inflatorni pritisci, najava je da će ih svi nastojati smanjiti. Upozorio je i na mogući utjecaj na gospodarski rast, ali je podsjetio na projekcije S&P-a od 2,7% u iduće tri godine. Zaključio je da Vlada protiv inflatornih pritisaka mora očuvati priuštivost i normalno funkcioniranje.
Više:
Content direktiva mijenja pravila igre: tko više ne mora predavati izvještaje o održivosti i što Vlada sprema za poduzetnike
Zatvoreni dio 156. sjednice Vlade: što se stvarno odlučivalo i zašto javnost ne vidi dokumente?
Najbrži pogodak u povijesti ženskog nogometa: Maria McAneny s centra zabila za 4,1 sekundu
