Rekordno nizak vodostaj Drave kod Osijeka, izmjeren na -174 centimetra, obilježio je protekli vikend, prenosi HRT. Riječ je o najnižoj zabilježenoj vrijednosti otkako se na toj lokaciji provode mjerenja, no stručnjaci ističu da jedan rekord nije najvažniji dio priče.
U Hrvatskim vodama upozoravaju da se posljednjih godina sve jasnije vide novi trendovi u vodnom režimu. Vodostaj Drave sve se češće kreće prema ekstremnim vrijednostima, a posebno zabrinjavaju dugotrajna malovodna razdoblja koja se pojavljuju i u dijelovima godine kada se prije nisu očekivala.
Što rekordni vodostaj Drave govori o novim trendovima?
Direktor osječkog vodno-gospodarskog odjela Hrvatskih voda za Dunav i donju Dravu Željko Kovačević kaže da se već dulje bilježe produljena razdoblja s malo vode. Pojedinačne ekstremne vrijednosti, prema njegovim riječima, same po sebi nisu problematične, ali njihova učestalost pokazuje da se dosadašnja slika postupno mijenja.
Kovačević upozorava da živimo u razdoblju ekstrema, s izrazito niskim vodostajima ili poplavama koje se pojavljuju u neočekivano vrijeme. Upravo bi se u ovom dijelu godine obično očekivale visoke vrijednosti, dok je sada zabilježen minimalni vodostaj Drave. Takve okolnosti opisuje kao novu stvarnost kojoj se sustav mora prilagođavati.
Manje snijega i oborina utječe na rijeke
Za trenutačno stanje ne postoji samo jedan uzrok, nego je riječ o spletu više utjecaja. Posljednjih godina nema nekadašnje razine akumulacije snijega u Alpama, zbog čega je manja i količina vode koja se tijekom proljeća postupno oslobađa otapanjem. Istodobno nedostaje oborina koje su ranije pomagale održavanju riječnih tokova.
Prema podacima koje prate Hrvatske vode, u promatranom razdoblju nema ni nekadašnje količine intenzivnih kiša. Zajednički učinak slabije snježne akumulacije i manjka oborina može objasniti zašto vodostaj Drave ostaje nizak te zašto malovodna razdoblja traju dulje nego što je bilo uobičajeno tijekom prethodnih desetljeća.
Niske vrijednosti bilježi i Dunav
Slične pojave nisu ograničene samo na Dravu. Niske vodostaje i malovodna razdoblja bilježi i Dunav, što upućuje na šire promjene vodnog režima. Usporedno praćenje dviju velikih rijeka stručnjacima omogućuje prepoznavanje dugoročnih tendencija, umjesto donošenja zaključaka samo na temelju jednoga rekordnog mjerenja.
Iako je rekordni vodostaj Drave privukao najveću pozornost, Kovačević naglašava da su trendovi važniji od samih rekorda. Podaci pokazuju duga razdoblja niske vode i sve češće ekstreme, uključujući situacije u kojima se oni pojavljuju izvan razdoblja tijekom kojih su ih stručnjaci ranije očekivali.
Nova stvarnost zahtijeva prilagodbu
Hrvatske vode desetljećima prate kretanje riječnih razina, a sadašnja mjerenja pokazuju da se cjelokupna slika mijenja. Zbog toga je potrebno prilagođavati način praćenja, određivati nove prioritete i pozorno promatrati koliko se često ekstremi ponavljaju. Fokus više nije samo na povijesnim minimumima i maksimumima, nego na njihovoj učestalosti.
Izmjerenih -174 centimetra ostat će zabilježeno kao novi minimum kod Osijeka, ali stručna upozorenja usmjerena su na širi obrazac. Ako se produljena malovodna razdoblja nastave pojavljivati u neočekivano vrijeme, vodostaj Drave bit će jedan od ključnih pokazatelja promjena koje zahvaćaju riječni sustav istočne Hrvatske.
Više:
Mimohod u Parizu šalje snažnu poruku: Plenković otkrio zašto bi izostanak Hrvatske bio velika pogreška
Slaven Bilić ponovno vodi Hrvatsku: Počinje nova era nakon Dalićeva odlaska
Boris Nadeždin uhićen: Putinov protukandidat odveden iz vlastitog doma
