Vojna služba u Europi: tko diže vojsku i zašto sada?
Geopolitički alarm trese kontinent: nakon invazije Rusije na Ukrajinu, europske vlade utrkuju se u jačanju obrane. Vojna služba u Europi vraća se na velika vrata, dok velike članice NATO-a ubrzano pune redove profesionalnih i pričuvnih snaga. Od obveznog roka do primamljivih dobrovoljnih programa, regrutiranje se pretvara u prioritet broj jedan. Bruxelles, Berlin i Pariz šalju glasnu poruku: sigurnost više nije fraza, nego najskuplja valuta. Pitanje više nije hoće li tko povući potez, nego tko će to učiniti prvi – i koliko daleko će ići.
Tko još ima obvezni rok
Konzkripcija je i dalje na snazi u devet članica: Danskoj, Estoniji, Finskoj, Grčkoj, Latviji, Litvi, Norveškoj, Švedskoj i Turskoj. Turska, druga po veličini vojska saveza, od muškaraca 20–41 godine traži 6 do 12 mjeseci službe. Norveška novači i muškarce i žene, uglavnom na 12 mjeseci. Hrvatska 2025. planira vratiti obvezni dvomjesečni temeljni trening za muškarce od 19 do 29 godina. Ostale članice oslanjaju se na profesionalne sastave, ali pritisak granica i rizici guraju ih prema novim modelima.
Dragovoljci – novi val
Belgija je poslala pisma 17-godišnjacima: dobrovoljna obuka uz oko 2.000 eura mjesečno i eksplozivno širenje pričuve s 6.000 na 20.000. Nizozemska je 2023. lansirala dragovoljni servis kao oslonac profesionalnoj vojsci. Poljska 2024. uvodi jednomjesečnu dragovoljnu temeljnu obuku, a premijer Donald Tusk želi „vojsku od pola milijuna” s jakom pričuvom. Bugarska nudi šestomjesečnu dobrovoljnu službu do 40. godine, Rumunjska planira četveromjesečni program. Vojna služba u Europi sve brže prelazi iz ideje u praksu – i to na masovnoj skali.
Njemačka okreće smjer
Njemačka je 2011. ukinula obvezni rok, no sada Bundestag ide prema dobrovoljnom modelu uz mogućnost prelaska na obvezni, ako se sigurnost pogorša ili nema dovoljno prijava. Svi 18-godišnji muškarci ispunjavat će upitnik o spremnosti, a od srpnja 2027. slijede liječnički pregledi. Kancelar Friedrich Merz cilja „najjaču konvencionalnu vojsku u Europi”: 260.000 djelatnih do 2035., plus 200.000 pričuvnika. Učenički prosvjedi 5. prosinca i ankete (63% mladih protiv obveze) pokazuju koliko je društvo podijeljeno.
Francuski model plaćene obuke
Francuska, bez roka već 25 godina, kreće s novim „nacionalnim servisom”: 10 mjeseci plaćene obuke za 18–19-godišnjake, najmanje 800 eura mjesečno. Od 3.000 polaznika 2025. do 50.000 do 2035. – ambicija je jasna. Vojna služba u Europi dobiva francuski pečat masovne, ali dobrovoljne mobilizacije. Ankete su blagonaklone: 73% podržava mjeru, iako su mladi najsuzdržaniji. Macron poručuje: „Jedini način da izbjegnemo opasnost jest da se pripremimo.” Poruka odzvanja i preko granica.
Profesionalne vojske i iznimke
Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje pri profesionalcima i jedinstveno regrutira maloljetnike od 16 godina uz pristanak roditelja. Profesionalne postrojbe imaju i Albanija, Češka, Mađarska, Italija, Luksemburg, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska. Island nema redovnu vojsku, a obrambene zadaće nosi Obalna straža. Vojna služba u Europi sada je mozaik: od punih rokova do fleksibilnih rezervi, sve s istim ciljem – brza spremnost i masovnija mobilizacija.
Što donosi sutra
Ritam regrutacije diktira sigurnosna matematika: brojke, rokovi, pričuve. Tenzije guraju vlade da „zatvore rupe” u obrani, dok javnost vaga cijenu. Vojna služba u Europi postaje stres-test za politiku, gospodarstvo i školstvo – od učionica do poligona. Utrka je počela, a pitanje glasi: tko će prvi dosegnuti ciljeve i tko će platiti račun? Europa je već zakoračila u novu fazu – i neće stati.
Više:
Šok u Dalmaciji: istraga u Splitu zbog razbojništva – vezali žrtvu, prijetnja nožem, istražni zatvor
Podignuta optužnica zbog pokušaja teškog ubojstva u Splitu
Ministar Vlajčić uručio ugovore za jačanje hrvatskog stočarstva u vrijednosti preko 900 tisuća eura