VRO Oluja nakon 31 godine ostaje simbol hrvatske pobjede
Hrvatska 5. kolovoza obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 31. godišnjicu operacije kojom je oslobođen najveći dio okupiranog teritorija. VRO Oluja počela je 4. kolovoza 1995., a već sljedećeg dana hrvatske snage ušle su u Knin. Taj događaj označio je ključnu prekretnicu u Domovinskom ratu i borbi za hrvatsku neovisnost.
Operacijom je u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćen cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije koja je poslije reintegrirana mirnim putem. Oslobođeno je više od 11.000 četvornih kilometara, odnosno približno 14 posto ukupne površine Republike Hrvatske. Time su ostvareni najvažniji vojni i politički ciljevi tadašnjeg hrvatskog vodstva.
Prema podacima Ministarstva obrane, VRO Oluja trajala je samo 85 sati. U njoj je sudjelovalo gotovo 200.000 hrvatskih vojnika i policajaca. Smrtno su stradala 243 hrvatska branitelja, njih 1430 bilo je ranjeno, dok se dvojica sudionika operacije još vode kao nestala. Njihova žrtva ostaje u središtu službenih obilježavanja i komemoracija.
Napad je pokrenut iz 30 pravaca
Operacija je počela u svitanje 4. kolovoza djelovanjem Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i topničkom pripremom po vojnim ciljevima. Hrvatske snage zatim su krenule iz 30 pravaca na bojišnici dugoj gotovo 600 kilometara. Glavnu udarnu snagu činile su gardijske brigade, uz Specijalnu policiju Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatski gardijski zdrug te domobranske i pričuvne postrojbe.
VRO Oluja odvijala se na nekoliko glavnih smjerova, među kojima su bili Bosansko Grahovo – Knin, Josipdol – Plaški – Bihać, Petrinja – Hrvatska Kostajnica te Karlovac – Slunj. Prvog dana hrvatske su postrojbe napredovale između pet i 15 kilometara u dubinu, dok su brojna protivnička uporišta dovedena u okruženje ili poluokruženje.
Važne preduvjete za napredovanje prema Kninu stvorila je operacija Ljeto 95. S vrhova Dinare krenule su 4. i 7. gardijska brigada, dok su specijalne postrojbe MUP-a napredovale s Velebita preko Svetog Roka. Helikopterskim desantom u dubinu protivničke pozadine ubačen je i 1. hrvatski gardijski zdrug, čime je dodatno ubrzan prodor hrvatskih snaga.
VRO Oluja donijela je oslobađanje Knina
Drugog dana operacije bilo je izvršeno približno 80 posto planiranih borbenih zadaća. Oslobođeni su Kostajnica, Petrinja, Glina, Slunj, Gračac, Obrovac i Drniš, kao i Knin, tadašnje središte pobune. Podizanje hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi postalo je jedan od najsnažnijih simbola pobjede i završetka višegodišnje okupacije.
Na području Kapele, Slunja, Rakovice, Korenice i Plitvica djelovale su snage 1. gardijske brigade. Njihov cilj bio je povezivanje s Petim korpusom Armije Bosne i Hercegovine i deblokada bihaćke enklave. Zauzimanje prijevoja Ljubovo te neutraliziranje zrakoplovne baze u Udbini bili su među važnim zadaćama povjerenima 9. gardijskoj brigadi.
Na Banovini su hrvatske snage napredovale iz nekoliko pravaca. Posebno snažan otpor zabilježen je kod Petrinje, gdje je udarnu ulogu imala 2. gardijska brigada, koja je nastavila prema Glini. Istodobno su 3. i 5. gardijska brigada ostale u pripravnosti na istoku zemlje zbog mogućnosti otvaranja novog bojišta.
Operacija koja je otvorila put mirnoj reintegraciji
VRO Oluja uslijedila je nakon četverogodišnje okupacije dijela hrvatskog teritorija, neuspješnih pregovora i života tisuća ljudi u progonstvu. Uz operaciju Bljesak, predstavljala je ključnu vojnu prekretnicu. Nekoliko dana nakon oslobađanja Knina, snage 21. kordunskog korpusa na sjevernom dijelu bojišnice potpisale su predaju.
Uspjeh operacije omogućio je Hrvatskoj uspostavu suvereniteta nad najvećim dijelom državnog teritorija. Stvoreni su i preduvjeti za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, dovršenu početkom 1998. godine. Time je zaokružen proces teritorijalne cjelovitosti, a Hrvatska je poslije nastavila put prema članstvu u NATO-u i Europskoj uniji.
Obilježavanje 5. kolovoza svake godine okuplja branitelje, njihove obitelji, državne dužnosnike i građane. Središnji program tradicionalno se održava u Kninu, gdje se odaje počast poginulim, nestalim i preminulim hrvatskim braniteljima. VRO Oluja pritom se obilježava kao simbol zajedništva, odlučnosti i pobjede, ali i kao podsjetnik na visoku cijenu slobode.
Sjećanje na branitelje ostaje u središtu obljetnice
Trideset i jedna godina poslije, VRO Oluja ostaje jedan od najvažnijih događaja u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Uz isticanje vojnog uspjeha i oslobađanja okupiranih područja, obljetnica nosi obvezu čuvanja sjećanja na sve poginule, ranjene i nestale. Njihova hrabrost trajno je ugrađena u temelje hrvatske samostalnosti, suvereniteta i mira.
Više:
Preliminarni program MORH-a objavljen: Ključni detalji još nisu dostupni
31. obljetnica VRO Oluja: MORH objavio plakat koji vraća sjećanje na povijesnu pobjedu
31. obljetnica VRO Oluja: MORH objavio video koji vraća u dane povijesne pobjede
