U Hrvatskoj se u prosjeku pet puta dnevno dogodi neki oblik nasilja među djecom i mladima, a zabrinjavajući trend traje već tri godine, prenosi HRT. Poseban problem predstavlja činjenica da se vršnjačko nasilje sve češće unaprijed dogovara, snima i objavljuje na društvenim mrežama. Time fizički sukob ne završava razdvajanjem sudionika, nego se nastavlja pred digitalnom publikom koja snimke gleda, komentira i dijeli.
Brojke otkrivaju: vršnjačko nasilje poprima alarmantne razmjere
Policija je tijekom 2025. evidentirala 1680 slučajeva nasilja među djecom i mladima. Do kraja srpnja 2026. zabilježena su još 1094 događaja, što odgovara prosjeku od približno pet prijavljenih slučajeva dnevno. Podaci posebno zabrinjavaju jer je više od polovice evidentiranih počinitelja mlađe od 14 godina. Stručnjaci zato upozoravaju da se s prevencijom mora početi znatno ranije, prije nego što agresivno ponašanje postane prihvaćen način rješavanja sukoba.
Porastao je i broj kaznenih djela povezanih s nasiljem među vršnjacima. U prvih šest mjeseci 2026. evidentirana su 582 kaznena djela, odnosno 13,5 posto više nego u istom razdoblju 2025., kada ih je bilo 513. Takav rast pokazuje da vršnjačko nasilje više nije moguće promatrati kao niz izoliranih školskih incidenata, nego kao ozbiljan društveni problem koji zahtijeva zajedničku reakciju policije, škola, socijalnih službi, roditelja i zdravstvenih stručnjaka.
Društvene mreže sukobu daju publiku i nagradu
Tučnjave se nerijetko unaprijed planiraju putem društvenih mreža, nakon čega se na dogovorenom mjestu okupljaju promatrači. Dio njih snima sukob, navija ili kasnije objavljuje sadržaj. Specijalistica dječje i adolescentne psihijatrije Petra Lederer Bogdanović upozorila je da agresija i šokantan sadržaj donose reakcije, dijeljenja i nalet dopamina. Na taj se način aktivira sustav nagrade, pa nasilno ponašanje počinitelju može donijeti pažnju i osjećaj društvenog priznanja.
Publika pritom nije samo neutralni promatrač. Navijanje, komentiranje i širenje snimaka počinitelju daju dodatni poticaj, dok algoritmi takav sadržaj preporučuju sve većem broju korisnika. Tako vršnjačko nasilje ulazi u začarani krug u kojem svaki pregled povećava njegovu vidljivost. Odgovornost se istodobno raspršuje među desecima ili stotinama osoba, zbog čega pojedinci mogu steći pogrešan dojam da njihovo dijeljenje ili komentiranje nema stvarne posljedice.
Promatrači također sudjeluju u nasilju
Tomislav Ramljak iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu istaknuo je da ozbiljnije treba sankcionirati počinitelje, ali i osobe koje pasivno sudjeluju gledanjem, dijeljenjem i komentiranjem snimaka. Takvo ponašanje hrani algoritme koji djeci potom nude još sličnog sadržaja. Snimka može dodatno poniziti žrtvu, produžiti njezinu izloženost i ostaviti trag na internetu dugo nakon završetka fizičkog incidenta.
Stručnjaci upozoravaju da odgovor sustava često nije dovoljno brz ni usklađen. Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić upozorila je na nedostatak učinkovite reakcije i međuresorne suradnje. Prema njezinim riječima, stručnjaci su katkad pod pritiskom roditelja, odvjetnika i različitih udruga više usmjereni na vlastitu zaštitu nego na najbolji interes djeteta. Upravo zato vršnjačko nasilje zahtijeva jasne postupke, pravodobnu razmjenu informacija i dosljednu podršku žrtvama.
Prijava može prekinuti opasan krug
Prvi korak prema zaustavljanju nasilja jest odbacivanje uloge pasivnog promatrača. Djeca koja svjedoče incidentu trebala bi se obratiti odrasloj osobi kojoj vjeruju, dok roditelji i nastavnici znakove nasilja ne bi smjeli umanjivati ili proglašavati običnom dječjom svađom. Vršnjačko nasilje potrebno je odmah prijaviti, sačuvati dostupne dokaze i pobrinuti se da žrtva dobije sigurnost, stručnu pomoć i podršku bez okrivljavanja.
Građani prijavu mogu podnijeti policiji, a anonimno prijavljivanje moguće je i putem aplikacije MUP – Sigurnost i povjerenje. Snimke nasilja ne treba prosljeđivati drugim korisnicima niti ih javno objavljivati jer svako novo dijeljenje povećava štetu. Umjesto stvaranja dodatne publike, sadržaj treba prijaviti platformi i nadležnim institucijama. Brza reakcija može spriječiti nastavak zlostavljanja, zaštititi žrtvu i pokazati djeci da nasilje ne donosi popularnost ni odobravanje zajednice.
Više:
Tonči Glavinić pred ključnim imenovanjem: Plenković otkrio zašto je izabrao baš njega
Britanija udara sankcijama: naselje E1 pokrenulo diplomatski sukob s Izraelom
Suđenje krijumčarima razotkriva užas La Manchea: Četrnaestorici prijeti kazna zbog smrti desetaka ljudi
