Tijekom dana u dijelovima teritorija Bosne i Hercegovine zabilježen je porast zagađujućih tvari u zraku, što je dovelo do drastičnog pogoršanja kvalitete zraka. Najzagađeniji grad je Sarajevo, u kojem prema podacima u 15.00 sati indeks kvalitete zraka iznosi 473 te je opasan za stanovništvo.
Slična situacija zabilježena je i u Visokom, gdje je indeks kvalitete zraka u 15.00 sati iznosio 322.
Cjelokupno stanovništvo na području Sarajeva i Visokog upozorava se na moguće ozbiljne posljedice te se preporučuje izbjegavanje bilo kakvih napora tijekom boravka na otvorenom. Najugroženije kategorije stanovništva – trudnice, starije osobe i djeca te osobe s respiratornim i srčanim problemima – trebale bi ostati u zatvorenim prostorima, objavljeno je na mrežnoj stranici nevladine organizacije Ekoakcija.
I u brojnim drugim gradovima zrak je vrlo nezdrav za stanovništvo. U Prijedoru je indeks kvalitete zraka u 15.00 sati iznosio 292, u Ilijašu 291, u Vogošći 274, u Tuzli 244, u Kaknju 235, u Banjoj Luci 219 te u Hadžićima 227.
Na tim područjima kod osoba s respiratornim oboljenjima, poput astme, moguće je značajno pojačanje simptoma i intenziteta bolesti. Povećana je i vjerojatnost negativnih posljedica po respiratorne organe cjelokupnog stanovništva. Oboljeli od plućnih i srčanih bolesti, trudnice, djeca i starije osobe moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tijekom boravka na otvorenom, dok se i ostalima preporučuje izbjegavanje duljih ili većih naprezanja.
Kvaliteta zraka danas je dobra jedino na području Gacka, gdje je u 15.00 sati indeks kvalitete zraka iznosio 44, u Trebinju 37, na Ivan-sedlu 26 te u Bihaću 12.
Prema informacijama Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine, s obzirom na prognozirane meteorološke prilike u nadolazećem razdoblju, koje uključuju pretežno oblačno vrijeme uz oborine – kišu u Hercegovini i snijeg u Bosni – te umjeren vjetar, ne očekuju se značajnije promjene u kvaliteti zraka u odnosu na prethodne dane.
Negativni učinci zagađenja i dalje će biti najizraženiji u jutarnjim i večernjim satima, osobito u kotlinskim i urbano-industrijskim sredinama.
Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica (PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).
PM (particulate matter) ili lebdeće čestice vrlo su sitne, golim okom nevidljive čestice, a broj označava njihovu veličinu.
Vrijednost indeksa kvalitete zraka od 0 do 50 smatra se dobrom, od 51 do 100 umjereno zagađenom, od 101 do 150 nezdravom za osjetljive skupine stanovništva, od 151 do 200 nezdravom, od 201 do 300 vrlo nezdravom, dok je vrijednost viša od 300 opasna po zdravlje.