Grad Zagreb proširio je svoju strategiju uklanjanja grafita – ovog puta i na pročelja privatnih zgrada. Na konferenciji za medije 4. travnja 2025., gradonačelnik Tomislav Tomašević predstavio je novu fazu programa čišćenja grada u kojoj će, uz dosadašnje uklanjanje grafita s javnih površina, Grad preuzeti i trošak čišćenja fasada stambenih zgrada – pod uvjetom da to zatraže sami građani.
Projekt je već izazvao značajan interes – zaprimljeno je preko 335 prijava. No, iako inicijativa ide u smjeru urbanog uređenja i zajedničke odgovornosti za javni prostor, postavlja se niz pitanja o provedbi, financijama i dugoročnosti ove mjere.
Kako funkcionira?
Model funkcionira tako da predstavnici suvlasnika podnose zahtjev, uz potpisanu suglasnost stanara, nakon čega Grad organizira i financira uklanjanje grafita te nanošenje antigrafitnog premaza. Time se, uz estetsku obnovu, pokušava spriječiti i brzo ponovno oštećenje fasada.
„Građani imaju pravo živjeti u čistom i uređenom prostoru. Ovo je naš način da im u tome konkretno pomognemo,“ rekao je Tomašević na konferenciji, naglasivši kako će čišćenje biti u potpunosti financirano iz gradskog proračuna.
Grad ističe kako se ovime želi potaknuti suradnja s građanima i decentralizirati intervencije. No, ovakav model uvelike se oslanja na proaktivnost stanara, što može dovesti do nejednake zastupljenosti kvartova – tamo gdje su predstavnici zgrada aktivniji i informiraniji, intervencije će se provoditi brže, dok će u drugim dijelovima grada grafiti možda dulje ostajati neuklonjeni.
Financijski okvir
Prema procjenama, prosječan trošak uklanjanja grafita i nanošenja zaštitnog sloja iznosi oko 7.500 eura po zgradi. Ako se prijave svih 335 zgrada prihvate, ukupni trošak bi mogao doseći preko 2 milijuna eura. Grad najavljuje fazno provođenje projekta, ovisno o raspoloživim sredstvima, što znači da se svi zahtjevi neće realizirati istovremeno.
„S obzirom na broj prijava, očekujemo da ćemo ove godine imati dvostruko više intervencija nego prošle“, rekao je gradonačelnik. Tijekom 2023. godine Grad je, kako navodi u izvješću, očistio 536 lokacija.
Postavlja se i pitanje dugoročnosti – ako se grafiti ponovno pojave, hoće li Grad više puta financirati njihovo uklanjanje s istih lokacija? I koliko je toga realno održivo u kontekstu proračunskih ograničenja?
Lokacije grafita: nema službenog popisa
Trenutno ne postoji jedinstveni gradski registar grafita ni sustavno mapiranje pogođenih lokacija. Uklanjanje se, kako je najavljeno, provodi isključivo temeljem prijava. Iako takav pristup daje građanima mogućnost da izravno sudjeluju u oblikovanju urbanog prostora, nedostatak sveobuhvatnog pregleda stanja otežava strateško planiranje.
To otvara prostor za nejednak pristup – kvartovi s organiziranijim predstavnicima vjerojatno će imati veći broj prihvaćenih zahtjeva, dok se problemi u drugim dijelovima grada mogu zanemariti ako ne postoji snažna lokalna inicijativa.
Umjetnost ili vandalizam?
Zagreb posljednjih godina sve više ulaže u urbanu umjetnost kroz projekte poput „Okolo“ i brojne murale koji obogaćuju gradske fasade. No, nije uvijek lako povući jasnu crtu između umjetnosti i neovlaštenog šaranja.
Nije precizirano tko i po kojim kriterijima odlučuje što se uklanja, a što ostaje. Postoji opravdana bojazan da bi se mogli ukloniti i vrijedni radovi koji nisu službeno registrirani, ali imaju lokalni značaj ili snažnu društvenu poruku. Ključno će biti uspostaviti transparentne kriterije koji će razlikovati neprimjereni vandalizam od kreativnog izražavanja.
Dugoročna održivost
Iako je inicijativa važan korak prema uređenijem gradskom prostoru, dugoročni uspjeh ovisi o više od same intervencije. Potrebna je dodatna edukacija, osobito među mladima, kao i jača suradnja s komunalnim redarstvom i policijom. U protivnom, postoji rizik da će očišćene površine uskoro ponovno biti meta šaranja.
Također, nije jasno hoće li Grad razviti sustav za nadzor već očišćenih lokacija. U nekim europskim gradovima takvi se programi nadopunjuju kamerama na „kritičnim točkama“ ili većim angažmanom lokalnih udruga.
Korak u dobrom smjeru
Uklanjanje grafita s pročelja stambenih zgrada predstavlja značajan iskorak u politikama urbane čistoće i brige za javni prostor. Projekt donosi novu dimenziju suradnje između Grada i građana, ali će njegova uspješnost ovisiti o tome hoće li se pratiti kriteriji pravičnosti, dostupnosti i dugoročne održivosti.
Važno je da se provedba temelji na jasnim pravilima, otvorenoj komunikaciji i kvalitetnoj organizaciji – kako bi svi dijelovi grada imali jednake šanse za sudjelovanje, a građani osjećaj da iza odluka stoji transparentan i promišljen sustav.
