Zagreb pod Tomaševićem prednjači po kašnjenju građevinskih dozvola: Kako se sustav urušio od 2021. godine?

Grad Zagreb bilježi dramatičan porast vremena čekanja na građevinske dozvole, s 36 dana u 2020. na alarmantnih 135 dana u 2023. godini. Zašto su druge sredine ubrzale postupke, dok Zagreb tone u birokratski kaos?

Kaos u izdavanju građevinskih dozvola: Zagreb iznimka u negativnom trendu

U posljednjih nekoliko godina, mnogi su se hrvatski gradovi suočili s izazovima u izdavanju građevinskih dozvola, no nijedan ne bilježi tako drastičan pad efikasnosti kao Grad Zagreb. Podaci pokazuju da se vrijeme potrebno za izdavanje građevinske dozvole u glavnom gradu gotovo utrostručilo, sa 36 dana u 2020. na alarmantnih 135 dana u 2023. godini. Ovakvo stanje uzrokuje ozbiljne posljedice za investitore, građevinske projekte, ali i same građane Zagreba.

Dok su pojedini gradovi uspjeli poboljšati procese i ubrzati izdavanje građevinskih dozvola, Zagreb se suočava s birokratskim zastojima i neefikasnom administracijom. S obzirom na to da je brzina izdavanja dozvola jedan od ključnih faktora za privlačenje investicija, postavlja se pitanje što je pošlo po zlu i zašto se sustav urušio.

Brojevi ne lažu: dramatičan pad efikasnosti u Zagrebu

Podaci Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine jasno ukazuju na ozbiljan problem s izdavanjem građevinskih dozvola u Zagrebu. U 2020. godini na dozvolu se u prosjeku čekalo 36 dana, dok je u 2023. to vrijeme naraslo na 135 dana. U usporedbi s ostalim gradovima u Hrvatskoj, Zagreb prednjači po negativnom trendu.

Grad Zagreb je u 2023. godini izdao 1.503 građevinske dozvole, što je 309 dozvola više nego 2020. godine. Iako se broj dozvola povećao za 25,9 posto, što pokazuje nastavak investicijskog interesa, neučinkovita administracija ne uspijeva pratiti povećane zahtjeve. Posljedica je birokratski zastoj koji uzrokuje velike probleme u građevinskom sektoru i gospodarstvu.

Posljedice: investitori bježe iz Zagreba?

Dugotrajni postupci izdavanja građevinskih dozvola znače više od pukog administrativnog problema. Oni imaju konkretne ekonomske posljedice:

Odgađanje velikih projekata – Mnoga gradilišta u Zagrebu stoje zbog čekanja na dozvole, što povećava troškove investitorima.

Smanjenje broja novih investicija – Investitori ne žele riskirati poslovanje u gradu gdje administracija ne može garantirati razumne rokove.

Povećanje cijena nekretnina – Manjak novih projekata dodatno pogoršava situaciju na tržištu nekretnina.

Usporavanje rasta gospodarstva – Građevinski sektor je jedan od ključnih sektora za ekonomski rast, a sporost gradske uprave direktno negativno utječe na razvoj.

S druge strane, manji gradovi poput Kutine, Bjelovara i Krapine uspjeli su ubrzati procedure, pokazujući da je moguće smanjiti birokratske prepreke. Primjerice, u Kutini se na dozvolu čeka samo 22 dana, što je gotovo šest puta brže nego u Zagrebu.

Što se događa s zagrebačkom gradskom administracijom pod Tomaševićem?

Zagrebačka gradska uprava pod vodstvom gradonačelnika Tomislava Tomaševića obećavala je reforme i bolju efikasnost, no rezultati pokazuju suprotno. Umjesto ubrzavanja administrativnih procesa, događa se upravo suprotno – proces izdavanja građevinskih dozvola postaje sve sporiji i nepredvidiviji.

Masovno otpuštanje stručnih djelatnika na početku madata 2021 godine bez adekvatnih zamjena dovelo je do nedostatka kapaciteta za obradu zahtjeva. Novi kadrovi, bez iskustva u složenim administrativnim procedurama, nisu u stanju pratiti obujam posla, što dodatno usporava cijeli sustav.

Primjeri dobre prakse: Što može Zagreb naučiti od drugih gradova?

Dok Zagreb tone u administrativni kaos, pojedini gradovi su uspjeli modernizirati svoje sustave i ubrzati procese:

Kutina – Najbrži grad u Hrvatskoj s prosjekom od 22 dana za izdavanje građevinske dozvole.

Bjelovar – Smanjio je rok s 28 na 25 dana, a procesom upravljaju samo tri službenika.

Krapina – Uspjela je skratiti vrijeme čekanja sa 36 na 28 dana.

Ključni faktori uspjeha u ovim gradovima su digitalizacija procesa, stručno osoblje i proaktivna komunikacija s investitorima. Zagreb bi mogao uvesti slične mjere kako bi ubrzao proces, no za sada se čini da nema političke volje za takve promjene.

Zagreb kao primjer loše prakse

Zagreb se iz nekadašnjeg primjera dobre prakse pretvorio, tijekom mandata Tomislava Tomaševića u simbol birokratskog kaosa i administrativne neefikasnosti. Dok drugi gradovi uspješno rješavaju probleme, Zagreb sve više zaostaje. Investitori su frustrirani, građevinski sektor stagnira, a grad gubi prilike za razvoj.

Ako se hitno ne poduzmu konkretne mjere, Zagreb bi mogao ostati bez novih investicija, što bi imalo dugoročne negativne posljedice za cijelu ekonomiju grada. Građani zaslužuju transparentnu i efikasnu upravu koja će omogućiti brži i kvalitetniji razvoj Zagreba, a ne administraciju koja koči napredak.

Vrijeme je da gradska vlast preuzme odgovornost i poduzme konkretne korake kako bi Zagreb ponovno postao grad prilika, a ne grad administrativnih prepreka.

NAJNOVIJE