Drugo čitanje: Zakon o priuštivom stanovanju na dnevnom redu Sabora
Na sjednici Hrvatskog sabora zastupnici u drugom čitanju raspravljaju o konačnom prijedlogu koji postavlja krovni okvir za novu stambenu politiku. Zakon o priuštivom stanovanju temelji se na Nacionalnom planu stambene politike RH do 2030. i usmjeren je na povećanje ponude priuštivih stanova za najam i kupnju. Prijedlog je predstavio potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić.
Što se prvi put uvodi i kako se definira priuštivost
Ministar je naglasio da je Nacionalni plan usklađen s europskim smjernicama te da se novim propisom prvi put formalno uvodi pojam priuštivog stanovanja u hrvatski pravni sustav. Prema obrazloženju, riječ je o stanovanju kod kojeg ukupni trošak najma ili rate kredita, uz prosječne režije i održavanje, ne prelazi 30% neto prihoda uže obitelji u jedinici lokalne samouprave gdje se nekretnina nalazi. Zakon o priuštivom stanovanju time postavlja mjerljiv kriterij.
Tko može dobiti potporu i stambeno zbrinjavanje
Pravo na potporu ili stambeno zbrinjavanje imat će građani s nižim prihodima, mladi do 45 godina, obitelji s djecom, osobe deficitarnog zanimanja te oni koji rade u prekarnim oblicima rada. Obuhvaćene su i djelatne vojne osobe, policijski, državni i javni službenici te stariji od 65 godina, kao i drugi kojima je potrebna stambena podrška. Ključan uvjet je da nemaju u vlasništvu odgovarajuću stambenu nekretninu, u skladu sa Zakonom o priuštivom stanovanju.
Kako će se graditi i čime se zamjenjuje dosadašnji okvir
Propis uređuje sustavno organiziranu stanogradnju, stjecanje i nabavu nekretnina financiranih ili sufinanciranih javnim sredstvima te upravljanje stambenim fondom. Mjere uključuju povećanje stambene ponude, regulaciju tržišta najma i smanjenje regionalnih razlika. Stupanjem na snagu prestaje vrijediti postojeći Zakon o društveno poticanoj stanogradnji. U praksi, Zakon o priuštivom stanovanju treba objediniti instrumente koje su dosad vodili različiti programi.
Brojke koje se već spominju: gdje se gradi i što se planira
Prema navodima ministra, trenutno se gradi 350 novih stambenih jedinica u Karlovcu, Trogiru, Omišlju, Osijeku, Kumrovcu i Kostreni. U ovoj godini planira se realizirati dodatnih 515 jedinica, među ostalim u Lepoglavi, Buzetu, Puli i Vrsaru. Država u sljedećih pet godina cilja 8.000 novih stambenih jedinica, a do kraja 2030. ukupno 20.000, u suradnji s lokalnim jedinicama. Ove brojke postaju operativni okvir koji prati Zakon o priuštivom stanovanju.
Veća uloga lokalne i regionalne samouprave
Novost je da se u proces prvi put snažnije uključuju županije, uz još veću ulogu gradova i općina. Lokalne jedinice trebale bi donositi godišnje Programe stanovanja, a oni bi bili temelj za nacionalni program. Država bi, prema najavi, putem APN-a osigurala sredstva kako bi lokalne jedinice preko svojih javnih ustanova ušle u projekt, nakon donošenja programa na svom području. Ako pojedine općine ili gradovi nemaju kapacitete, županije bi mogle preuzeti osnivanje javne ustanove, što predviđa Zakon o priuštivom stanovanju.
Prodaja ili najam: kako će izgledati raspodjela stanova u zgradama
U zgradama građenima kroz program predviđa se omjer 50% stanova za prodaju i 50% za najam. Kod zgrada s manje od 10 stanova, svi bi bili namijenjeni dugoročnom najmu, dok bi kod većih zgrada najviše polovica jedinica išla u prodaju. Cilj je osigurati stabilan fond za najam, ali i omogućiti dio prodaje kao oblik stjecanja prve nekretnine. Takav model trebao bi biti jedan od ključnih alata koje uvodi Zakon o priuštivom stanovanju.
APN pozivi, aktivacija praznih stanova i rok 15. travnja
Uz potpore za kupnju prve stambene nekretnine, u prvih devet mjeseci zaprimljeno je više od 5.000 zahtjeva. Zakonom se propisuje i aktivacija praznih stambenih jedinica, a na javni poziv za Program priuštivog najma pristiglo je 958 zahtjeva. Najavljeno je da će APN 15. travnja objaviti javni poziv za potencijalne najmoprimce kojima bi se dodijelile nekretnine stavljene u funkciju priuštivog najma. Uloga APN-a i kriteriji detaljnije su uređeni kroz Zakon o priuštivom stanovanju, a više o instituciji moguće je pronaći na Wikipediji.
Zabrana otuđenja 35 godina i nove stambene zadruge
Za kupce se propisuje zabrana otuđenja stanova na 35 godina, što znači da stan u tom razdoblju nije moguće prodati, iznajmiti ni prenamijeniti, osim u zakonom predviđenim iznimkama. Uređuje se i pojam neprofitnih stambenih zadruga, kao model u kojem se građani organiziraju radi gradnje priuštivih stanova za članove. Time se otvara prostor i za organizirano udruživanje izvan klasične kupnje na tržištu, što je jedna od istaknutih novina koje donosi Zakon o priuštivom stanovanju.
Mikro stambene jedinice: privremeno rješenje za mlade
U odnosu na prvo čitanje, preciznije su definirane mikro stambene jedinice koje se kao pojam prvi put uvode. Riječ je o stanovima veličine od 18 do 26 četvornih metara, zamišljenima kao privremeno rješenje za mlade, u pravilu do četiri godine, a iznimno do šest godina. Dodatno su osnažene uloge lokalne i regionalne samouprave te jasnije uređen sustav pravnih lijekova za sudionike u gradnji. Sve navedeno ulazi u završni tekst koji se raspravlja kroz Zakon o priuštivom stanovanju.
