Nekoliko zemalja širom Europe mijenja pravac ili pravi potpuni zaokret po pitanju upotrebe nuklearne energije, dok vlade traže veću energetsku sigurnost. Belgija je dospjela u centar pažnje ranije ovog mjeseca kada je njen parlament glasao za ukidanje zakona iz 2003. godine, koji je predviđao postepeno gašenje nuklearne energije.
Usvajanjem ove odluke 15. svibnja omogućeno je ponovno pokretanje nuklearne industrije u zemlji u budućnosti, uključujući izgradnju novih elektrana.
Prvobitni plan Belgije bio je da do 2025. godine postepeno isključi svojih sedam nuklearnih reaktora, ali je on odložen za deset godina 2022. godine zbog energetske neizvjesnosti izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu, piše Euronews.
Trenutna konzervativna koalicijska vlada, na čelu sa premijerom Bartom de Veverom, došla je na vlast u veljači i odlučila da je ovakav zaokret neophodan kako bi se zemlja suočila sa energetskim izazovima.
– Znamo da je to izvor energije sa niskom emisijom ugljika, što znači da možemo ispuniti europske klimatske ciljeve, ali to je i obilan izvor energije – rekao je belgijski ministar energetike Matje Bihe, te dodao:
– Imamo tri cilja koja dijelimo sa europskim partnerima. To su sigurnost snabdijevanja, kontrolirana cijena i energija sa niskom emisijom ugljika. Nuklearna energija ispunjava sva tri kriterija”.
Belgija nije usamljena – druge članice EU poput Njemačke, Danske i Italije također preispituju svoj odnos prema nuklearnoj energiji.
– Mislim da je to očigledno posljedica trenutne situacije, sa ogromnom geopolitičkom neizvjesnošću i još uvijek izraženom zavisnošću od plina”, rekao je Adel El Gaml, profesor geopolitike energije na Slobodnom univerzitetu u Briselu (ULB).
– Dakle, sasvim prirodno, sve što možemo da uradimo kako bismo se oslobodili zavisnosti od plina – treba da uradimo. Nuklearna energija je jedan od tih načina – rekao je El Gaml, koji je i generalni tajnik Europske alijanse za istraživanja u oblasti energije (EERA), za Euronews u intervjuu.
EU trenutno ima oko 100 nuklearnih reaktora u 12 zemalja (Belgija, Bugarska, Španjolska, Finska, Francuska, Mađarska, Nizozemska, Češka, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Švedska). Prema najnovijim podacima Eurostata, skoro četvrtina električne energije proizvedene u EU dolazi iz nuklearne energije.
Nuklearne elektrane emitiraju malo zagađivača u zraku, što ih čini opcijom za države koje žele da zadovolje klimatske ciljeve čistom energijom. Ipak, njihova izgradnja i demontaža proizvode velike količine plinova sa efektom staklenog vrta.
Protivnici nuklearne energije desetljećima ukazuju na probleme obrade dugotrajnog radioaktivnog otpada kao argument protiv izgradnje novih elektrana. Klimatski aktivisti također tvrde da oslanjanje na nuklearnu energiju može usporiti razvoj obnovljivih izvora energije.
Zemlje EU preispituju svoj stav
Njemačka je 2011. godine odlučila da postepeno ukine nuklearnu energiju, čime je dodatno učvrstila svoju poziciju vodećeg protivnika nuklearne energije u EU. Taj cilj je ostvaren u travnju 2023. godine zatvaranjem posljednje tri nuklearne elektrane.
Tijekom izborne kampanje početkom ove godine, tadašnji kandidat, a sadašnji kancelar Fridrih Merc, obećao je da će razmotriti ponovno pokretanje nuklearnog sektora.
Iako je Merc u siječnju rekao da ponovno otvaranje njemačkih nuklearnih elektrana “vjerojatno neće biti izvodljivo”, to predizborno obećanje označava značajan ideološki zaokret u njemačkoj politici.
Samo prošlog tjedna, kako je prenio Financial Times, Mercova vlada je najavila da više neće blokirati napore da se nuklearna energija izjednači sa obnovljivim izvorima u zakonodavstvu EU.
Italija takođe razmatra povratak nuklearnoj energiji. Krajem 1980-ih, Rim je odlučio da prekine sa korištenjem nuklearne energije.
Ali vlada premijerke Giorgia Meloni postavila je 2030. kao cilj za povratak na nuklearnu energiju, prema riječima ministra za energetsku sigurnost. Vladajuća koalicija smatra kako će ovaj izvor energije pomoći da se osigura energetska sigurnost i ostvare ciljevi dekarbonizacije.
Iz sličnih razloga, Poljska, koja se oslanja na ugalj, pokrenula je veliki nuklearni program. Varšava je 2022. godine odlučila da izgradi svoju prvu nuklearnu elektranu, a prvi reaktor trebalo bi biti operativan do 2033. godine.
Ranije ovog mjeseca, Danska, do sada poznata po obnovljivim izvorima energije, objavila je da razmatra ukidanje zabrane nuklearne energije staru 40 godina, te da će analizirati potencijalne prednosti nove generacije nuklearnih tehnologija.
A prošlog tjedna Švedska je usvojila zakon o financiranju nove generacije nuklearnih reaktora.
U međuvremenu, u Španjolskoj se povećava pritisak na vladu da preispita planirano ukidanje nuklearne energije nakon velikog nestanka struje koji je pogodio zemlju krajem travnja.