Zašto je zastara za silovanje u središtu spora
Skupina žena koje tvrde da su u Francuskoj bile žrtve silovanja ili spolnog zlostavljanja traži ukidanje zakonskih rokova za pokretanje kaznenog postupka. Poručuju da zastara za silovanje ne smije odlučivati o tome hoće li žrtva uopće moći zatražiti pravdu, osobito kada je trauma godinama bila razlog šutnje.
Riječ je o prvom zajedničkom istupu više od pedeset žena koje optužuju muškarce povezane s moćnim društvenim, modnim i poslovnim krugovima. Među imenima koja se spominju su Jeffrey Epstein, njegov nekadašnji poslovni suradnik i modni agent Jean-Luc Brunel te poduzetnik Mohammed Al Fayed.
Rokovi koji zatvaraju put prema sudu
Prema važećim francuskim pravilima, odrasle osobe imaju rok od 20 godina za prijavu silovanja ili spolnog napada. Ako je osoba u trenutku kaznenog djela bila maloljetna, rok iznosi 30 godina od počinjenja djela. Žene okupljene u kolektivu Glasovi preživjelih smatraju da takav sustav kažnjava žrtve zbog proteka vremena.
Na konferenciji za novinare istaknule su da se zbog zastarnih rokova osjećaju kao da njihova iskustva nisu važna samo zato što se nasilje dogodilo prije mnogo godina. Thysia Husiman, koja tvrdi da ju je Jean-Luc Brunel silovao u Parizu kada je imala 18 godina, poručila je: „Silovanje ne istječe, trauma ne istječe.”
Slučaj Jean-Luca Brunela i modna industrija
Jean-Luc Brunel pronađen je mrtav 2022. godine u ćeliji pariškog zatvora La Santé. U tom trenutku bio je pritvoren zbog sumnji na silovanje maloljetnica i trgovanje maloljetnicama radi spolnog iskorištavanja. Njegova smrt značila je kraj kaznenog postupka protiv njega, no navodne žrtve nastavljaju tražiti promjene zakona.
Bivša producentica britanske javne radiotelevizije Lisa Brinkworth tvrdi da je bila spolno napadnuta dok je tajno istraživala zlostavljanje u modnoj industriji. Navodi da je napad povezan s Geraldom Mariejem, tadašnjim čelnikom agencije Elite Model Management. Slučaj je prijavila policiji 2021. godine, ali je odbačen jer je zastara za silovanje već nastupila.
Žalba Europskom sudu za ljudska prava
Brinkworth je najavila da svoj slučaj iznosi pred Europski sud za ljudska prava. Nakon dvije žalbe, uključujući postupak pred najvišim francuskim sudom, rečeno joj je da se predmet ne može nastaviti jer je protekao zakonski rok. Tvrdi da joj je u vrijeme događaja bilo savjetovano da napad ne prijavi.
Prema njezinim riječima, radila je na skupom i javno važnom dokumentarnom projektu, pa bi prijava napada predstavljala ozbiljan problem za produkciju. Kaže i da joj tada nisu bili dostupni dokazi koje je, kako tvrdi, posjedovao dio nadređenih. Zbog toga smatra da zastara za silovanje dodatno štiti sustav, a ne žrtve.
Zahtjev za promjenu francuskog zakona
Žene okupljene u kolektivu traže da francuski zakon prizna složenost prijavljivanja spolnog nasilja. Strah, sram, pritisak moćnih osoba i profesionalne posljedice često odgađaju odluku o obraćanju policiji. Njihov je zahtjev da zastara za silovanje bude ukinuta kako bi sudovi mogli razmatrati i slučajeve koji su dugo ostali neprijavljeni.
Za podnositeljice zahtjeva, rasprava nije samo pravno pitanje, nego i poruka žrtvama da vrijeme ne smije izbrisati pretrpljeno nasilje. Smatraju da bi ukidanje rokova poslalo jasnu poruku: silovanje i spolno zlostavljanje ne smiju postati nekažnjivi samo zato što je žrtvi trebalo dugo da progovori.
Više:
Hormuški tjesnac ponovno pod pritiskom: UN odgodio evakuaciju više od 11 tisuća mornara
Škotska reprezentacija opet bez iskoraka na velikoj sceni
Alarm za građane: potresi u Hrvatskoj ipak ne mogu biti kao u Venezueli?
