Država mora osigurati ukupno 1300 nekretnina, a dosad je riješen 391 zahtjev građana sa zaštićenim statusom, prenosi HRT. Potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić najavio je da bi zaštićeni najmoprimci do kraja desetljeća trebali dobiti trajno rješenje. Država pritom kombinira isplate, obnovu postojećih nekretnina, gradnju novih zgrada i mogućnost povoljnog otkupa stanova.
Građani su od početka primjene zakona kojim se izvršavaju presude Europskog suda za ljudska prava u predmetima Statileo protiv Hrvatske mogli birati nekoliko modela. Na raspolaganju su im jednokratna isplata umjesto stana, useljenje u nekretninu u državnom vlasništvu ili dogovor s vlasnikom o nastavku najma odnosno otkupu. Prema Bačićevim riječima, zaštićeni najmoprimci najčešće su odabrali isplatu.
Plan države: zaštićeni najmoprimci dobivaju nekoliko mogućnosti
Visina jednokratne isplate ovisila je o broju članova kućanstva, a ministar je poručio da su odobreni iznosi u cijelosti isplaćeni. Oni koji su se odlučili za državni stan do konačnog rješenja plaćaju najamninu od dva eura po četvornome metru. Zaštićeni najmoprimci također mogu ponuđeni stan kupiti pod povoljnijim uvjetima, što bi dijelu kućanstava moglo omogućiti dugoročnu stambenu sigurnost.
Kao primjer povoljnog otkupa predstavljen je stan u Zagrebu površine 67 četvornih metara. Njegova cijena prema posebnim uvjetima iznosi približno 74.000 eura. Bačić smatra da je riječ o iznosu znatno nižem od uobičajenih cijena na zagrebačkom tržištu nekretnina. Takav model trebao bi građanima omogućiti da nakon razdoblja povoljnog najma postanu vlasnici stanova u kojima žive.
U Zagrebu niče zgrada sa 152 stana
Na lokaciji Blato u Zagrebu gradi se višestambena zgrada sa 152 stana, a useljenje je planirano za približno godinu dana. Objekt će imati oko 9000 četvornih metara neto površine i pet etaža. Vrijednost projekta procijenjena je na oko 20 milijuna eura, uključujući potrebnu infrastrukturu i priključke. Upravo bi u toj zgradi zaštićeni najmoprimci trebali dobiti dio stanova predviđenih državnim programom.
Ravnatelj APN-a Dragan Hristov naglasio je da se od Grada Zagreba očekuje pravodobna izgradnja priključaka i ostale infrastrukture. Istodobno se u Splitu gradi zgrada s približno 60 stanova. Prema najavljenom rasporedu, trebala bi biti dovršena i spremna za useljenje najkasnije početkom iduće godine. Najviše neriješenih zahtjeva zabilježeno je upravo u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku.
Obnavlja se još 355 državnih stanova
Državne nekretnine trenutačno uređuju 355 stanova, dok je 121 stan već završen. Od tog broja 56 ih se nalazi u Zagrebu. Dodatnih 240 nekretnina obnavlja se ili je u fazi projektiranja, a do kraja godine planira se ponuditi i djelomično useliti još približno 107 stanova. Zaštićeni najmoprimci trebali bi se useljavati postupno, ovisno o završetku radova i lokaciji dostupnih nekretnina.
Najveća prepreka programu nije samo broj državnih stanova nego i njihov raspored. Dio raspoloživih nekretnina nalazi se u područjima u kojima nema građana s odgovarajućim zahtjevima. Zakon propisuje da se stan mora ponuditi na području jedinice lokalne samouprave u kojoj korisnik živi. Zbog toga nije moguće jednostavno iskoristiti svaku praznu državnu nekretninu, čak ni kada je prikladna za stanovanje.
Ukupan trošak mogao bi dosegnuti 200 milijuna eura
Bačić nije mogao navesti konačnu cijenu cijelog postupka jer troškovi ovise o lokaciji, vrijednosti zemljišta i cijenama gradnje. Stanovi u Zagrebu i na obali skuplji su od nekretnina u kontinentalnim krajevima. Ipak, na temelju projekta sa 152 stana vrijednog 20 milijuna eura, procijenio je da bi ukupna ulaganja mogla biti blizu 200 milijuna eura. Program kroz koji se zbrinjavaju zaštićeni najmoprimci financira se iz državnog proračuna.
Vlada planira zadržati sadašnji intenzitet obnove i gradnje kako bi svih 1300 slučajeva bilo riješeno do kraja desetljeća. Konačan tempo ovisit će o dostupnosti nekretnina, završetku projekata i suradnji lokalnih vlasti. Ako planovi budu provedeni u najavljenim rokovima, zaštićeni najmoprimci trebali bi dobiti isplatu, državni stan ili mogućnost otkupa, čime bi se priveo kraju dugotrajan stambeni i pravni problem.
Više:
Prijeti višednevni štrajk u ZET-u: Evo kada bi Zagreb mogao stati i koje su usluge ugrožene
Alarm nakon tragedija: Otkriveni propusti socijalnih službi u Slatini i Zadru
Sporazumi Artemis potpisani: Evo što veliki dogovor sa SAD-om donosi Hrvatskoj
