Zaštita djece pred velikim zaokretom: Dva zakona mijenjaju pravila 2027.

Hrvatska tijekom 2027. planira donijeti dva nova zakona usmjerena na sigurnost i dobrobit najmlađih, prenosi HRT. Riječ je o Zakonu o zaštiti djece i mladih u digitalnom okruženju te Zakonu o dječjoj kući Republike Hrvatske. Oba su propisa uvrštena u plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Zaštita djece na internetu postaje zakonski prioritet

Nacrt zakona koji uređuje digitalno okruženje trebao bi biti upućen u proceduru u drugom tromjesečju 2027. godine. Ministarstvo navodi kako je potreba za snažnijim mehanizmima prepoznata i na razini Europske unije, osobito kroz preporuke stručnog panela Europske komisije za sigurnost djece na internetu i smjernice povezane s Aktom o digitalnim uslugama.

Zaštita djece trebala bi obuhvatiti prava, privatnost, sigurnost i opću dobrobit mladih korisnika digitalnih platformi. Planirani propis trebao bi pomoći u stvaranju internetskog prostora prilagođenog dobi korisnika te smanjiti izloženost štetnim sadržajima, opasnim kontaktima i neprimjerenim praksama koje mogu ugroziti razvoj, mentalno zdravlje ili osobne podatke maloljetnika.

Među ključnim mjerama najavljuju se učinkovitiji sustavi utvrđivanja i provjere dobi koji istodobno moraju čuvati privatnost. Digitalne usluge trebale bi se oblikovati prema najboljem interesu djeteta, dok bi djeca, roditelji i skrbnici dobili snažniju podršku u razvoju medijske i digitalne pismenosti. Predviđena je i bolja suradnja svih nadležnih državnih tijela.

Dječja kuća okuplja službe pod jednim krovom

Zaštita djece nalazi se i u središtu prijedloga Zakona o dječjoj kući Republike Hrvatske, čiji se nacrt očekuje u četvrtom tromjesečju 2027. godine. Njime bi se uspostavila nacionalna ustanova prema modelu Barnahus, vodećem europskom pristupu radu s djecom koja su žrtve ili svjedoci nasilja, zlostavljanja i drugih teških kaznenih djela.

Posebnost tog modela jest okupljanje pravosudnih, socijalnih i medicinskih stručnjaka na jednome mjestu prilagođenom djeci. Umjesto višestrukih razgovora u različitim ustanovama, dijete bi potrebnu pomoć, procjenu i podršku dobivalo u sigurnom okruženju. Takav pristup trebao bi smanjiti stres i rizik od ponovne viktimizacije tijekom istrage i sudskog postupka.

Zaštita djece u modelu Barnahus temelji se na koordiniranom radu različitih službi, ali i na pažljivo vođenom razgovoru s djetetom. Informacije koje dijete pruži mogu biti presudne za otkrivanje i istraživanje zlostavljanja, pokretanje zaštitnih mjera te određivanje odgovarajuće terapijske i medicinske pomoći za dijete i njegovu obitelj.

U pripremi je još niz velikih zakonskih promjena

Ministarstvo je za 2027. predvidjelo slanje petnaestak zakona u proceduru. U drugom tromjesečju očekuje se i novi Zakon o pravu na pristup informacijama. Umjesto izmjena postojećeg propisa izrađuje se potpuno novi tekst jer bi trebalo promijeniti više od polovice njegovih odredbi, uz naglasak na učinkovitiju i jasniju primjenu.

Zaštita djece nije jedino područje obuhvaćeno planom. Novi propis o pristupu informacijama trebao bi unaprijediti proaktivnu objavu podataka, javna savjetovanja, rješavanje zahtjeva građana, izbor povjerenika za informiranje i inspekcijski nadzor. Najavljeno je i preciznije usklađivanje prava javnosti na informacije s pravom pojedinaca na zaštitu osobnih podataka.

Zaštita djece dio je šire reforme propisa

U trećem tromjesečju 2027. u proceduru bi trebao biti upućen i novi Zakon o trgovačkim društvima. Važeći zakon donesen je 1993. godine, a brojne izmjene tijekom više od tri desetljeća učinile su njegov tekst složenim i rascjepkanim. Novi zakon trebao bi objediniti postojeći okvir i povećati pravnu sigurnost.

Zaštita djece tako postaje jedan od najvažnijih dijelova šireg zakonodavnog plana koji obuhvaća digitalizaciju, pravosuđe, transparentnost i poslovanje. Ministarstvo pritom najavljuje i izmjene zakona koji se usklađuju s europskim direktivama, uključujući Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku, što bi moglo donijeti dodatne promjene u radu institucija.

Planirani rokovi još ne znače da će predložena rješenja automatski stupiti na snagu. Nacrti moraju proći javno savjetovanje, Vladinu proceduru i raspravu u Hrvatskom saboru. Tijekom tog procesa mogu se mijenjati pojedine odredbe, ovlasti institucija i način provedbe, zbog čega će konačni sadržaj zakona biti poznat tek nakon njihova usvajanja.

Više:

Kourtney Kardashian i Travis Barker otkrili obiteljsku intimu, njihove poruke govore sve
Zaboravljeni običaji za Sve svete otkrivaju što su naši preci činili cijelu noć
Trent Alexander-Arnold postao treći izbor: Realov potez koji nitko nije očekivao

NAJNOVIJE