Prošli je mjesec bio vrlo dobar za politiku sankcija: zabrana uvoza EU i ograničenje cijena skupine G7 za rusku sirovu naftu u zadnjih su nekoliko tjedana prošireni i na rafinirane naftne proizvode, a dogovoren je i deseti paket sankcija, uz slične sankcije za zemlje partnere.
I dok je velik dio dosadašnjih sankcija bio usmjeren na gospodarske tokove u Rusiju i iz nje – velik dio trenutnih nastojanja odnosi se i na detaljnije ispitivanje tih tokova kako bi se spriječilo zaobilaženje sankcija – mnogo se toga može reći o načinu na koji se nameću sankcije ekonomskim ‘dionicama‘, te pogotovo o državnoj imovini Rusije u inozemstvu, piše Jutarnji list.
Proteklih nekoliko mjeseci ovo je, zajedno sa svojim kolegicama Claire Jones i Darijom Mosolovom, pratio novinar Financial Timesa Martin Sandbu. U nizu članaka iznijeli su što su doznali.
Prije analize onoga što su sankcije učinile ruskim rezervama i što dalje napraviti, treba bolje razumjeti što je točno učinjeno, a što nije, kažu.
‘Kad je ovo pitanje prvi put razmatrano, naivno sam pretpostavio da će koalicija za sankcije sastaviti ‘glavni popis‘ svih rezervi ruske središnje banke – često čujemo da je blokirano više od 300 milijardi dolara. Pitao sam se zašto to nije objavljeno. Ispostavilo se da takav glavni popis ne postoji. Do danas, EU ne zna točnu količinu, lokaciju i oblik imovine koju ruska središnja banka drži na mjestima u nadležnosti bloka‘, kaže Sandbu.
Razgovarao je s ljudima koji nisu mogli vjerovati da ovih informacija nema, pa je bilo očito da Sandbu i ekipa nisu jedini koji su pretpostavljali da se ta imovina pomno prati. Štoviše, nekoliko ljudi koji su u poziciji da to procijene, uvjeravali su da oni koji donose odluke to ‘moraju znati‘. Ali predsjednica Europske komisije sada je i javno priznala ono na što su ukazivali Sandbuovi razgovori iz pozadine i procurjeli dokumenti Komisije.
Pod vodstvom Švedske, EU je upravo uspostavila radnu skupinu kako bi ispitala što se može učiniti s ruskim rezervama, a predsjedavajući skupine, Anders Ahnlid, rekao je da je lociranje imovine ‘jako važan zadatak‘. To ujedno znači da ni nakon godinu dana od uvođenja sankcija to još nije napravljeno.
Još uvijek nisu ažurirali brojke
Odakle onda dolazi ta cifra od ‘više od 300 milijardi dolara‘? Iz same Rusije. Posljednje javno izvješće središnje banke Rusije (CBR) o upravljanju zlatom i devizama iz siječnja 2022., raščlanjuje ruske međunarodne pričuve prema vrsti imovine, valuti, jurisdikciji i ocjeni rizika. S obzirom na jurisdikcije, između 55 i 66 posto rezervi držano je u zemljama koje će im uskoro blokirati pristup.
Od početka rata, središnja banka nije ažurirala ove brojke, ali i dalje svaki tjedan objavljuje svoje ukupne rezerve. Kada je Rusija napala Ukrajinu, rezerve su iznosile 629 milijardi dolara. S obzirom na posljednju poznatu geografsku distribuciju ukupnog iznosa, dolazi se do okvirnog raspona od 345 do 415 milijardi dolara u depozitima i vrijednosnim papirima koje ruska središnja banka posjeduje, ali ih ne može koristiti (stvarni broj mogao bi se ponešto razlikovati zbog tečaja, ali ne mnogo).
Misterija je zašto su se vlade koje su sankcije nametnule, tako dugo oslanjale na brojke Rusije, umjesto na svoje vlastite. Jer oni, naravno, mogu doći i do informacija iz svojih izvora. Po definiciji, nacionalne središnje banke znaju koliko drugi imaju depozita kod njih.
Njihove vlade mogu od njih zatražiti da prijave iznose (javno ili ne). Isto mogu tražiti i od onih koji čuvaju vrijednosne papire o javnom dugu, a koji čine najveći dio deviznih rezervi CBR-a. Nema sumnje da to rade mnoge vlade.
No jasno je da oni to ne čine javno – Sandbu je poslao upit mnogim središnjim bankama i ostao kratkih rukava – i ne postoji sustavna razmjena tih informacija između vlada koje su nametnule sankcije. Da nije tako, EU bi znala točnu količinu ruskih rezervi koje je blokirala. Jedina vlada koja objavljuje iznos imovine CBR-a u svojoj zemlji je Francuska. Prošle je godine njezin ministar financija rekao da su blokirane 22 milijarde eura. Drugi tu informaciju nisu podijelili.
Zašto taj podatak nemamo? Odgovor se tiče jedne malo poznate činjenice. Imovina ruske središnje banke tehnički nije zamrznuta. Političari se mogu krivo izraziti – sama Ursula von der Leyen upotrijebila je izraz ‘zamrznuta‘, ali Banka Rusije ne nalazi se na popisu sankcija EU-a, pa ne potpada pod uredbu o zamrzavanju imovine.
