Što donosi završni zahtjev za isplatu
Predsjednik Vlade Andrej Plenković poslao je objedinjeni deveti i deseti, ujedno završni zahtjev za isplatu u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Hrvatska od europskih institucija traži ukupno 2,7 milijardi eura, čime ulazi u posljednju fazu provedbe jednog od financijski najvažnijih razvojnih programa u novijoj povijesti države.
Sve mjere iz plana morale su biti dovršene do 31. kolovoza. Sada slijedi evaluacija Europske komisije i Gospodarskog i financijskog odbora Europske unije. Očekuje se da će završni zahtjev za isplatu, koji obuhvaća preostala 153 pokazatelja, biti ocijenjen te isplaćen do kraja 2026. godine.
Hrvatska među najuspješnijim članicama EU-a
Vlada ističe da je Hrvatska od početka programa među najuspješnijim državama članicama u korištenju sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Riječ je o glavnom instrumentu paketa „EU Nove generacije“, pokrenutog kako bi gospodarstva država članica nakon pandemijske krize postala snažnija, otpornija i konkurentnija.
U odnosu na godišnji bruto domaći proizvod, Hrvatskoj su kroz plan na raspolaganju sredstva u vrijednosti od približno 13 posto BDP-a. Time se nalazi pri samom vrhu Europske unije, odmah iza Grčke, čiji je udio raspoloživih sredstava dosegnuo 16 posto BDP-a. Zbog toga završni zahtjev za isplatu ima posebno značenje za nastavak gospodarske transformacije.
Dosad povučeno 7,3 milijarde eura
Hrvatska je do sada iz Mehanizma za oporavak i otpornost povukla 7,3 milijarde eura. Prema potvrdi Europske komisije, ostvarena je stopostotna uspješnost u provedbi reformi i investicija uključenih u ranije zahtjeve. Isplata nije ovisila samo o potrošnji novca, nego i o dokazivanju ispunjenja unaprijed dogovorenih ciljeva.
Vlada je u potpunosti provela 78 planiranih reformi kroz 162 reformska pokazatelja. Istodobno su realizirana 244 investicijska pokazatelja. Ako europske institucije pozitivno ocijene završni zahtjev za isplatu, Hrvatska bi trebala zaključiti program bez neispunjenih obveza te potvrditi visoku razinu iskorištenosti raspoloživog europskog novca.
Ulaganja zahvatila gotovo sve javne sustave
Nacionalni plan obuhvatio je reforme i ulaganja u javnu upravu, pravosuđe, zdravstvo, obrazovanje, tržište rada i socijalnu zaštitu. Novac je usmjeren i u energetiku, promet, digitalizaciju, energetsku obnovu te jačanje konkurentnosti gospodarstva. Zbog širine obuhvaćenih područja Vlada plan predstavlja kao jedan od glavnih pokretača modernizacije države.
Provedeni projekti trebali bi dugoročno poboljšati kvalitetu javnih usluga i uvjete života građana. Vlada navodi i da su reforme pridonijele poboljšanju hrvatskog kreditnog rejtinga. Vodeće svjetske rejting agencije svrstale su Hrvatsku u kategoriju investicijskog rejtinga s oznakom „A“, što državi olakšava pristup povoljnijem financiranju.
Odluka se očekuje do kraja 2026. godine
Predajom posljednje dokumentacije administrativni dio programa ulazi u završnicu, ali Hrvatskoj novac još nije automatski odobren. Europska komisija mora provjeriti jesu li svi pokazatelji ostvareni u skladu s dogovorenim pravilima, nakon čega slijedi postupak donošenja odluke o plaćanju.
Vlada očekuje pozitivan ishod i punu isplatu preostalog iznosa. Završni zahtjev za isplatu trebao bi zaokružiti provedbu plana obilježenu kratkim rokovima i složenim projektima. Konačna ocjena pokazat će je li Hrvatska uspješno ispunila sve obveze potrebne za povlačenje ukupno dostupnog europskog novca.
Više:
Jordan Bardella najavio tužbu: Tvrdnje koje potresaju francusku desnicu
Zagrebački štrajk izazvao buru: Plenković odbacio odgovornost Vlade i poslao jasnu poruku
Flota Hrvatske ratne mornarice slavi 35 godina: Iz Lore poslana snažna poruka
