Zašto zgrada Sabora neće biti obnovljena prema planu
Obnova saborske palače na Trgu svetog Marka u Zagrebu neće završiti u prvotno očekivanom roku. Iz Hrvatskog sabora potvrdili su da su tijekom radova otkrivene nepredviđene građevinske okolnosti, zbog kojih se dinamika morala promijeniti. Kako navode, zgrada Sabora zahtijeva dodatna projektna usklađenja i tehnička rješenja, a točan novi rok bit će definiran dodatkom ugovora.
Radovi su počeli u jesen 2024. godine, nakon što su potresi iz 2020. ozbiljno oštetili povijesni objekt nasuprot Banskim dvorima. Posao je dodijeljen tvrtki Ing-grad, a vrijednost investicije procijenjena je na oko 70 milijuna eura s PDV-om. Zastupnici zbog obnove trenutačno rade na privremenoj lokaciji u zgradi Hrvatskog vojnog učilišta u zagrebačkoj Ilici.
Iz Sabora objašnjavaju da su glavni i izvedbeni projekt izrađeni prema dostupnim izmjerama prije otvaranja konstrukcije. Tek nakon uklanjanja nenosivih slojeva pokazalo se stvarno stanje objekta. Upravo je tada postalo jasno da zgrada Sabora ima složenije probleme nego što se ranije moglo utvrditi, osobito kod temelja i nosivih dijelova konstrukcije.
Neplanirani građevinski zahvati usporili su obnovu
Prema informacijama iz Sabora, posebno zahtjevno pokazalo se izvođenje temelja u kampadama, odnosno fazama. Takav pristup nužan je kako bi se zadržala stabilnost građevine, ali istodobno usporava radove. Dodatna usklađenja tražila su izmjene tehničkih rješenja, pa će se rok završetka produžiti. Novi datum završetka radova još nije objavljen.
Dosad su završeni radovi na konstrukcijskoj obnovi i osiguranju statičke stabilnosti temelja te nosivih zidova na etažama minus dva, minus jedan, u prizemlju i na prvom katu. U praksi to znači da zgrada Sabora prolazi kroz jednu od najopsežnijih intervencija u svojoj novijoj povijesti, s ciljem sigurnijeg i funkcionalnijeg korištenja.
Trenutačno se izvode armiranobetonski zidovi i ojačanja otvora vrata na drugom katu. Paralelno se postavljaju elektroinstalacijske cijevi, trase te strojarske instalacije za grijanje i hlađenje. Radi se i na zidanju te prezidavanju zidova od opeke, izvedbi horizontalne hidroizolacije i podne ploče podrumskih etaža.
Novi vidikovac i prostor otvoren građanima
Velik dio posla odnosi se na rušenje krovne konstrukcije, nadozida, vijenaca i stropne konstrukcije drugog kata. Nakon toga slijede pripreme za novu čeličnu konstrukciju krovišta. Plan je da zgrada Sabora nakon obnove dobije funkcionalnije prostore na trećem i četvrtom katu, uključujući sadržaje dostupne javnosti.
Najzanimljiviji detalj projekta je budući gradski vidikovac na četvrtom katu, s vanjskom terasom. Građani bi u obnovljenu palaču trebali ulaziti kroz novi, zasebni ulaz iz Ulice 29. X. 1918. Uz to, zgrada Sabora dobit će zamijenjenu unutarnju i vanjsku stolariju te energetsko rješenje temeljeno na obnovljivim izvorima.
Ukupna bruto površina objekta nakon obnove trebala bi iznositi oko 20,5 tisuća četvornih metara. Predviđena je restauracija reprezentativnih prostora, ali i obnova pročelja sa svim dekorativnim elementima. Time se želi sačuvati povijesni identitet građevine, ali i prilagoditi je suvremenim sigurnosnim, energetskim i radnim standardima.
Kako je zgrada Sabora postala simbol hrvatske politike
Povijest ovog kompleksa na istočnoj strani Trga svetog Marka duga je i slojevita. Današnji izgled oblikovali su projektanti Lav Kalda i Karlo Susan, nakon što je početkom 20. stoljeća postalo jasno da Sabor i Zagrebačka županija više ne mogu djelovati u istoj zgradi. Više o instituciji možete pronaći na stranici Hrvatski sabor.
Radovi koje su vodili Kalda i Susan završeni su 1911. godine, kada je Zagrebačka županija prodala zgradu Saboru. Zbog dugotrajne gradnje i kasnijih preinaka, u arhitekturi su vidljivi elementi klasicizma, neorenesanse i secesije. Upravo zato obnova nije samo građevinski pothvat, nego i konzervatorski vrlo osjetljiv projekt.
Zagrebački i petrinjski potres razotkrili su koliko je zgrada Sabora ranjiva. Urušio se dio krova, oštećeni su dimnjaci, tavan, treći i četvrti kat, a popucali su zidovi i stepeništa. Petrinjski potres dodatno je potvrdio da palača, u kojoj desetljećima nije bilo većih zahvata, treba cjelovitu i temeljitu obnovu.
Dok se ne utvrdi novi rok završetka, jasno je samo da će povratak zastupnika na Markov trg potrajati dulje nego što se očekivalo. Iako kašnjenje izaziva pozornost javnosti, iz Sabora poručuju da su dodatni radovi nužni kako bi obnovljena palača bila sigurna, trajna i otvorenija građanima.
Više:
Alarm za Hrvatsku: Toplinski val tek počinje, ove regije su na udaru
Vaibhav Sooryavanshi s 15 godina srušio rekord u kriketu
Gorivo na Krimu zaustavljeno nakon ukrajinskih udara na naftna postrojenja
