Gotovo dva mjeseca nakon operacije Oluja, u bukovačkom selu ubijeno je devetero srpskih civila starije životne dobi, a zločin u Varivodama do danas je ostao bez pravomoćno osuđenih počinitelja, prenosi HRT. U selu tada nije bilo vojnih aktivnosti niti je pronađeno oružje, no pokrenuti kazneni postupci nisu donijeli odgovor na pitanje tko je odgovoran za ubojstva.
Komemoracija je održana kod spomenika žrtvama u središtu Varivoda, nedaleko od Kistanja. Okupljeni su odali počast stradalima i ponovno upozorili da obitelji ubijenih još čekaju pravdu, dok neriješeni slučaj ostaje bolan podsjetnik na civilne žrtve i izostanak odgovornosti.
Zločin u Varivodama kao ogledalo današnjeg društva
Saborska zastupnica i zamjenica predsjednika Srpskog narodnog vijeća Anja Šimpraga podsjetila je na mjesta stradanja srpskih i hrvatskih civila. Navela je Varivode, Gošić, Prukljan, Žagrović, Golubić i Oćestovo, ali i Prominu, Škabrnju, Potkonje te Kijevo. Poručila je da zločin u Varivodama nije samo dio prošlosti nego i test odnosa današnjeg društva prema žrtvama.
Šimpraga je upozorila da je ponovno previše riječi koje dijele ljude i pokušaja da se nečija kultura, pismo, običaji ili pravo na sjećanje dovedu u pitanje. Istaknula je da se o istini mora govoriti bez mržnje, a o pravdi bez osvete, uz poštovanje vlastitog i tuđeg sjećanja.
Poruka o jeziku, pismu i sjećanju
Hrvatska, poručila je Šimpraga, neće biti manje hrvatska ako Srbi slobodno govore svojim jezikom, ako se ćirilica koristi ondje gdje je zakonom dopuštena ili ako se komemoriraju srpske žrtve. Dodala je da otvoreno govorenje o zločinima počinjenima nakon Oluje ne slabi državu, nego potvrđuje njezinu demokratsku i civilizacijsku zrelost.
Takva je poruka posebno važna jer zločin u Varivodama ni nakon brojnih godina nije dobio sudski epilog. Komemoracija je zato bila i poziv institucijama da ne dopuste zaborav te da svim civilnim žrtvama osiguraju jednako dostojanstvo, bez obzira na njihovu nacionalnost.
Zločin u Varivodama traži odgovornost institucija
Voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Tena Banjeglav podsjetila je da je premijer Andrej Plenković 2020. posjetio Varivode, priznao zločin i izrazio žaljenje zbog ubijenih civila. Ocijenila je, međutim, da je nakon toga gotovo zaustavljen rad na izgradnji povjerenja i stvaranju uključive kulture sjećanja.
Prema njezinim riječima, hrvatsko društvo i dalje se teško suočava sa zločinima koje su počinili pripadnici hrvatskih snaga, osobito kada žrtve nisu Hrvati. Naglasila je da napredak nije moguć bez prihvaćanja činjenica, preuzimanja odgovornosti i jasnog priznanja patnje svih žrtava.
Vlast određuje politiku sjećanja
Banjeglav smatra da najveću odgovornost za negiranje činjenica i nepriznavanje zločina snose vlasti jer upravo one oblikuju javne narative, politiku sjećanja i politiku zaborava. Poruke s komemoracije zato nisu bile usmjerene samo prema prošlosti, nego i prema budućnosti u kojoj priznanje žrtava mora postati temelj povjerenja, pomirenja i odgovornijeg društva.
Više:
Zrinka Huđek-Leskovar ostaje na čelu KoHOM-a: Otkrila što se sada mora hitno promijeniti
Potpora za prijevoz studenata s invaliditetom: Objavljena odluka važna za akademsku godinu 2026./2027.
Obljetnica Planinske satnije Velebit: Prizor pod Tulovim gredama koji vraća 35 godina unatrag
