Predložene izmjene zakona izazvale su snažno protivljenje Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, koji smatra da bi znanstveni asistenti mogli biti pretvoreni u pomoćnu radnu snagu. Kako prenosi HRT, Sindikat posebno problematičnim smatra prijedlog prema kojem dio asistenata zaposlenih na projektima ne bi morao upisati doktorski studij. Upozoravaju da bi time bila promijenjena sama svrha asistentskog radnog mjesta.
Zašto su znanstveni asistenti u središtu prijepora?
U Sindikatu ističu da je temeljna zadaća asistentskog radnog mjesta obrazovanje i priprema budućih znanstvenika i sveučilišnih nastavnika. Prema njihovu stajalištu, znanstveni asistenti koji nemaju obvezu upisa doktorskog studija i stjecanja doktorata znanosti više ne ispunjavaju svrhu tog radnog mjesta. Umjesto razvoja akademske karijere, mogli bi obavljati projektne poslove bez jasne mogućnosti stručnog napredovanja i dugoročne sigurnosti.
Ministarstvo mogućnost zapošljavanja asistenata samo tijekom trajanja projekta opravdava potrebom za fleksibilnijim radom. Sindikat, međutim, tvrdi da za takvo rješenje nema stvarne potrebe. Ustanove, navode, već mogu zapošljavati stručne djelatnike na radnim mjestima koja su predviđena Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te odgovarajućom uredbom o koeficijentima.
Dodatnu zabrinutost izaziva mogućnost da znanstveni asistenti ostanu bez obveze upisa doktorskog studija. Sindikat ocjenjuje da bi takva praksa otvorila prostor za zapošljavanje mladih ljudi na privremenim projektima bez ozbiljnog ulaganja u njihovo obrazovanje. Time bi se, upozoravaju, oslabila povezanost između asistentskog rada, znanstvenog usavršavanja i stjecanja doktorata.
Radno mjesto već je izgubilo privlačnost
Asistentska pozicija već je, prema ocjeni Sindikata, nedovoljno konkurentna i neprivlačna najboljim studentima. Kao ključne probleme navode ispodprosječnu plaću, ograničene mogućnosti brzog napredovanja i dugo čekanje na prvi ugovor na neodređeno vrijeme. Za mlade akademske radnike to može značiti desetljeće profesionalne neizvjesnosti, zbog čega se dio potencijalnih kandidata odlučuje za sigurnije i bolje plaćene poslove izvan sustava znanosti.
Predloženim izmjenama položaj bi mogao postati još nepovoljniji, a znanstveni asistenti dodatno obeshrabreni od ulaska u akademsku zajednicu. Sindikat zato postavlja pitanje predstavlja li prijedlog svjestan udar na budućnost hrvatskih sveučilišta i znanosti. Posebno upozorava da će posljedice današnjih odluka postati vidljive tek kada ustanove ostanu bez dovoljnog broja kvalitetnih istraživača i budućih nastavnika.
Sindikat najavljuje nastavak borbe
Sindikat se najavljenom rješenju jasno protivi te poručuje da će do donošenja zakona nastaviti aktivnosti usmjerene protiv njegova usvajanja. Predloženi model opisuje kao jedan od najapsurdnijih i najlošijih zakonskih prijedloga u proteklih 35 godina. U raspravu žele uključiti i znanstvene asistente jer se izmjene upravo njih najizravnije tiču, kao i mlade istraživače koji tek planiraju akademsku karijeru.
Mlade znanstvenike pozvali su da im se jave i uključe u aktivnosti kojima žele upozoriti javnost i donositelje odluka. Sindikat smatra da se fleksibilnost projektnog rada ne smije ostvarivati slabljenjem obrazovne uloge asistenata. Umjesto kratkoročnih rješenja, traži sustav koji će mladim istraživačima omogućiti doktorat, profesionalni razvoj, pravedna primanja i jasniji put prema stabilnom zaposlenju u hrvatskoj znanosti.
Više:
Voda u Gospiću prošla novu provjeru: Evo što su otkrile analize 14 uzoraka
Pet milijuna eura stiže u BiH: Bespovratna sredstva za klimatske projekte otvaraju veliku priliku
Modi i Putin pred velikim testom: Zašto je indijski premijer baš sada zatražio kraj rata?
